Kiraeti i tedžvid (hadisi)

Kur’an je objavljen na narječju plemena Kurjš

Hadis: Prenosi se od lbn Šihaba da mu je Enes b. Malik kazivao: “Nakon što je Huzejfe b. Jeman učestvovao zajedno s muslimanima Šama i Iraka u osvajanju Armenije i Azerbejdžana, bio je zaprepašten njihovim razilaženjem u učenju Kur’ana, te je došao Osmanu, radijallahu ‘anhu, i rekao: ‘Zapovjedniče pravovjernih, preduhitri ovaj ummet prije nego što se raziđe u vezi s Knjigom, kao što su se razišli židovi i kršćani!’ Osman je, nakon toga, zatražio od Hafse: ‘Pošalji nam stranice mushafa da ih prepišemo u mushaf, potom ćemo ti ih vratiti. Hafsa ih je poslala Osmanu, a on je naredio Zejdu b. Sabitu, Abdulahu b. Zubejru, Seidu b. ‘Asu i Abdur-Rahmanu b. Harisu b. Hišamu da ih prepišu i sačine nove primjerke mushafa. Trojici Kurejševića Osman je kazao: ‘Ako se u nečemu iz Kur’ana raziđete sa Zejdom b. Sabitom, onda to napišite na narječju Kurejša, jer je Kur’an na njihovom narječju objavljen!’ Oni su tako i učinili. Kada su prepisali taj i sačinili nove primjerke mushafa, Osman je stranice prvog mushafa vratio Hafsi, a u svako je područje poslao po jedan novoprepisani primjerak. Naredio je, nakon toga, da se, izuzev tih napisanih, sve druge stranice i primjerci spale.” (Buhari)

Objašnjenje: Huzejfe b. Jeman, radijallahu ‘anhuma, došao je kod Osmana, radijallahu ‘anhu, dok je on pripremao vojsku Šama i Iraka za bitku u Armeniji i Azerbejdžanu. Huzejfe je čuo za razilaženje u učenju Kur’ana među ljudima, tako da su neki učili po kiraetu Ubejj, dok su drugi učili po kiraetu Ibn Mesuda. Razilaženje je bilo takve prirode da je zamalo rezultiralo neredom i smutnjom. Huzejfe se uplašio toga, pa je došao kod Osmana i rekao mu: “O vođo pravovjernih, zaustavi ljude prije nego se raziđu u Kur’anu, kao što su se Jevreji i kršćani razišli u Tevratu i Indžilu”, pa su ih iskrivili i izvitoperili. Tada je Kur’an bio skupljen u listovima, ali nije bio u jednom mushafu. Osman je poslao nekoga da ode do Hafse, majke vjernika i da mu pošalje Kur’an koji je bio zapisan u mushafu, kako bi ga prepisao u više mushafa, a potom joj vratio njen. To su ustvari bili listovi čije su skupljanje naredili Ebu Bekr i Omer. Tada je Osman sakupio Kur’an u mushaf. Razlika između tog mushafa i listova jeste što su ti listovi bili pojedinačni i na njima je skupljen Kur’an u vrijeme Ebu Bekra, radijallahu ‘anhu. To su bile razdvojene sure, svaka sura poredanih ajeta, ali nisu bile poredane jedne iza drugih. Kada su prepisani i poredani jedni iza drugih, postali su mushaf. Dakle, mushafa nije bilo do Osmanovog perioda. Hafsa je te listove poslala Osmanu, te je on naredio Zejdu b. Sabitu, Abdullahu b. Zubejru, Seidu b. El-Asu i Abdurrahmanu b. Harisu b. Hišamu, radijallahu ‘anhum, da prepišu te listove u mushaf. Zejd b. Sabit je bio ensarija, a ostali su bili Kurejšije. Osman je Kurejšijama rekao: “Ako se raziđete sa Zejdom b. Sabitom u nečemu iz Kur’ana, onda to zapišite na dijalektu Kurejša, jer je Kur’an objavljen na njihovom dijalektu.” To su i uradili, Osman je nakon toga vratio listove Hafsi, a u druge krajeve poslao je ove prepisane mushafe, dok je naredio da se sve drugo što je zapisano negdje, zapali.

Kur’an je objavljen na sedam harfova, pa ga učite kako vam je lakše!

Hadis: Prenosi se od Omera b. Hattaba kako kazuje: “Čuo sam Hišama b. Hakima kako još za života Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, uči suru El-Furkan. Slušao sam njegovo učenje i ustanovio da on uči na više načina, onako kako me nije poučio Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Bio sam gotovo skočio na njega u namazu, ali sam se strpio dok nije selam predao. Tada sam ga uhvatio za ogrtač i upitao: ‘Ko te je naučio da ovu suru učiš ovako kako sam čuo?’ ‘Naučio me je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem!’, odgovorio je. ‘Lažeš! Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, doista me je poučio drugačije nego što si je ti proučio!’, rekoh mu. Potom sam krenuo sa njim vodeći ga Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i rekao mu: ‘Čuo sam ovoga kako uči suru El-Furkan na različite načine, onako kako me ti nisi učio!’ ‘Pusti ga.’, reče Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dodavši: ‘Uči, Hišame.’ On je učio onim kiraetom kojim sam ga čuo da uči, a onda je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ‘Tako je objavljen!’ Potom je dodao: ‘Uči, Omere!’ Učio sam mu onako kako me je on naučio, te Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, reče: ‘Tako je objavljen! Doista je ovaj Kur’an objavljen na sedam harfova, pa ga učite kako vam je lakše!'” (Buhari)

Objašnjenje: Prenosi se od Omera b. Hattaba da je čuo Hišama b. Hakima kako još za života Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, uči suru El-Furkan na način kako ga nije poučio Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Omer je učio ovu suru pred Poslanikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa je pomislio da Hišam griješi i htio je da skoči na njega dok je još bio u namazu, ali se strpio dok nije selam predao.Tada ga je uhvatio za ogrtač i upitao: „Ko te je naučio da ovu suru učiš ovako kako sam čuo?” “Naučio me je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem!”, odgovorio je. “Lažeš! Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, doista me je poučio drugačije nego što si je ti proučio!”, rekao je Omer. Potom je krenuo sa njim vodeći ga Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Omer je bio žestok u pogledu Allahove vjere. Omer je rekao: “Čuo sam ovoga kako uči suru El-Furkan na različite načine, onako kako me ti nisi učio!” Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, naredio je Omeru da ga pusti pa je naredio Hišamu da uči suru Furkan. On je učio, a onda je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Tako je objavljen.”, tj. ova sura objavljena je ovako kako je učio Hišam, i nije pogriješio, kako je Omer pomislio. Potom je naredio Omeru da uči, pa kada je završio, rekao je: “Tako je objavljen.”, tj. objavljeno je i ovako kako je učio Omer, a objavljeno je i onako kako je učio Hišam. Zatim je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao: “Doista je ovaj Kur’an objavljen na sedam harfova, pa ga učite kako vam je lakše.” I Omer i Hišam učili su ispravno jer je Kur’an objavljen na više načina, tj. na sedam. Hišam nije dodavao ajete u odnosu na ono što je Omer učio, nego je samo bilo razlike u harfovima, pa je obojici kazano: “Tako je objavljeno.” To potvrđuju i riječi: “Doista je ovaj Kur’an objavljen na sedam harfova, pa ga učite kako vam je lakše!” Nemojte sebi otežavati držeći se jednog načina, jer je Allah po tom pitanju dao olakšicu i olakšao vam učenje na sedam harfova i to je vid milosti prema vama, neka Mu je hvala. Kada se radi o preciziranju ovih harfova, islamski učenjaci se razilaze. Allah najbolje zna, ali misli se na način izgovaranja u arapskom jeziku. Kur’an je objavljen na ove načine, kako bi na početku islama bila olakšica, s obzirom da su Arapi imali više dijalekata, tako da je kod nekog plemena bilo ono što nije bilo kod drugog. Međutim, kada ih je islam spojio, i kada je među njima nestalo neprijateljstva i svi su spoznali dijalekat drugih, Osman, radijallahu ‘anhu, je okupio ljude oko jednog harfa, a ostale je spalio, kako se ne bi desilo razilaženje.

Muhammede, Kur’an je objavljen na sedam harfova.

Hadis: Ubejj b. Ka’b, radijallahu anhu, kazao je: “Jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo je Džibrila i rekao mu: ‘Džibrile, ja sam poslan neukom narodu u kojem ima staraca, starica, te dječaka i djevojčica, kao i ljudi koji nikada nisu čitali knjige.’ Džibril reče: ‘Muhammede, Kur’an je objavljen na sedam harfova.’ (Ahmed i Tirmizi – sahih)

Objašnjenje: “Jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo je Džibrila i rekao mu: ‘Džibrile, ja sam poslan neukom narodu u kojem ima staraca, starica, te dječaka i djevojčica, kao i ljudi koji nikada nisu čitali knjige.’ Džibril reče: ‘Muhammede, Kur’an je objavljen na sedam harfova.’” Budući da kategorije koje je Poslanik spomenuo ne govore na isti način i da među njima ima i onih koji ne mogu naučiti, te na isti način neće učiti Božije riječi, on je upitao Džibrila u vezi s njima. Džibril mu je odgovorio da je Uzvišeni Allah objavio Knjigu na sedam narječja, pa neka svak uči na onom na kojem mu je to najlakše. Kad je riječ o sintagmi “sedam harfova”, postoje različita i mnoga objašnjenja. Čini se, a Allah najbolje zna, da se pod tim misli na narječja arapskog jezika. Dakle, kako bi Arapi, koji bijahu razjedinjeni i koji imahu različite dijalekte (a koji su se ujedinili kao muslimani), mogli učiti Božije riječi, Knjiga je objavljena na sedam harfova. Osman, radijallahu anhu, objedinio je ljude na učenju časne Knjige po jednom harfu, a ostale je harfove zanemario, da se muslimani ne bi podvajali.

Uljepšajte Kur’an svojim glasom

 Hadis: Od el-Beraa b. Aziba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Uljepšajte Kur’an svojim glasom.” (Ebu Davud, En Nesai, Ibn Madže i Ahmed – sahih)

Objašnjenje: Ovim se hadisom želi reći: “Uljepšajte Kur’an uljepšavanjem glasa prilikom učenja. Lijep govor bude još ljepši ako se ukrasi lijepim glasom, a smisao toga je da se olakša duboko poniranje u njegova značenja, da se shvati ono što tekst ajeta sadrži – naredbe i zabrane, obećanja i prijetnje. To je tako, jer ljudi ljepše dožive sadržaj koji čuju od čovjeka koji ima lijep glas. A moguće je i da se, lijepim glasom, misao oslobodi natruha, pa se usredsredi na učenje, što će rezultirati bogobojaznošću, strahopoštovanjem i poniznosti. Spomenuto uljepšavanje glasa odnosi se na uljepšavanje kojim se postiže skrušenost, a ne melodiju muzičkog pjevanja i igranja koje izlazi iz granica kur’anskog učenja.

About pozivistine

Pogledaj takođe

Tumačenje Kur’ana (hadisi)

Posvađali su se licemjer i židov pa je židov zatražio presudu Muhammeda, a licemjer arbitražu …