Poziv Istine
Na ovome mjestu je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljena sura el-Bekara.
Hadis: Abdurrahman b. Jezid en-Nehai prenosi da je obavio hadž sa Ibn Mesudom, pa ga je vidio da baca sedam kamenčića na velikom džemretu, te je stao tako da mu je Kaba bila sa lijeve a Mina sa desne strane, a zatim je rekao: “Na ovome mjestu je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljena sura el-Bekara. (Buhari i Muslim)
Objašnjenje: Bacanje kamenčića na dan Bajrama i u ostalim danima borvaka na Mini jest uzvišeni ibadet. U tome se ogleda poptuna predanost Allahu Uzvišenom i pokornost Njegovim naredbama, kao i slijeđenje Allahovog prijatelja Ibrahima, alejhis-salatu ves-selam. Prvi ibadet koji hadžije obavljaju na dan Bajrama i kojim započinju obrede u ovom velikom danu jest bacanje kamenčića na velikom džemretu. To čine onako kako je to radio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je stao tako da mu je Kaba bila sa lijeve a Mina sa desne strane, a džemre ispred njega. Zatim je bacio sedam kamenčića i sa svakim bacanjem donosio tekbir. Isto je uradio i Ibn Mesud, radijallahu anhu, i zakleo se da je to mjesto na kojem je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljena sura el-Bekara.
Kur’an dotiče samo čista osoba
Hadis: Prenosi se od Abdullaha b. Ebu Bekra b. Hazma da je u pismu koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao Amru b. Hazmu pisalo: “Neka Kur’an dotiče samo čista osoba. (Malik i Darimi – vjerodostojan)
Objašnjenje: “U pismu koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao Amru b. Hazmu…” To je pismo koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Amr b. Hazmu dok je bio kadija u Nedžranu. To je poduže pismo u kome su objašnjeni mnogi vjerski propisi, kao što je nasljedno pravo, zekat, krvarine i slično. Ovaj dopis je poznat i umet ga je prihvatio. „Neka Kur’an dotiče samo čista osoba.” Ovdje se pod doticanjem misli na direktno dodirivanje Kur’ana rukom, bez omotača i slično tome. I na osnovu toga, dodirivanje Kur’ana sa omotačem kao da se nosi u vrećici, okviru ili torbi, ili da se lista štapićem i slično tome ne ulazi u ovu zabranu, zbog toga što nije došlo do direktnog dodirivnja. A pod Kur’anom se misli na ono na čemu je ispisan Kur’an, kao na primjer ploče, listovi, koža i slično tome, a ne misli se na Allahov govor, jer se govor sluša, a ne može se dodirnuti. Riječi: “samo čista osoba” mogu se odnositi na četiri stvari. Prvo, da se misli na čistoću muslimana, jer su nevjernici nečisti: “…zaista su nevjernici nečist…” Drugo, da se misli na osobu koja je čista od nečistoće, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao za mačku: “Ona nije nečista.” Treće, da se misli na osobu koja nije džunup. I četvrto, da se misli na osobu koja je pod abdestom. Na sva ova značenje čistoće u vjeri može se odnositi spomenuti hadis, i ne možemo preferirati jedno nad drugim. Stoga je najbolje uzeti u obzir najmanji stepen nečistoće, a to je nečistoća koja se uklanja abestom, jer je to najsigurnije i podudara se stavom većine islamskih učenjaka, od kojih su i imami četiriju mezheba i njihovi sljedbenici. Eto, to je predostrožnost i to je preče.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je spominjao Allaha u svim situacijama.
Hadis: Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjao je Allaha u svim situacijama.” (Muslim)
Objašnjenje: Značenje hadisa je ovo: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjao je Allaha riječima subhanallah, la ilahe illallah, Allahu ekber, elhamdulillah, a u to spada i učenje Kur’ana, štaviše, to je najbolja vrsta zikra. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjaše Allaha u svim vremenima i situacijama, čak i kada je bio bez abdesta ili kada je bio džunup. Pa ipak, islamski su učenjaci iz ovoga izuzeli učenje Kur’ana u stanju džunupluka, jer osobi koja je džunup nije dozvoljeno da uči Kur’an, ni napamet ni gledanjem u Mushaf, na temelju predaje u kojoj Alija kaže: “Kada je bio u stanju džunupluka, Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije nas poučavao Kur’anu.” Hadis bilježi imam Ahmed, i autori četiriju “Sunena”. A glede pitanja smije li žena u menstrualnom i postporođajnom ciklusu (hajzu i nifasu) čitati Kur’an, islamski učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Ispravnije mišljenje jest da je njoj dozvoljeno da uči Kur’an napamet, zato što je to ipak dug period, i zato što ona ne može od sebe odstraniti takvo stanje, za razliku od džunupa. Takođe se iz ovoga izuzima i čitanje Kur’ana u stanju vršenja male i velike nužde, spolnog odnosa, kao i u situacijama koje ne dolikuju njegovoj svetosti i uzvišenosti, kao npr. u kupatilima, klozetima i sličnim nečistim mjestima. “Fetve šejha Ibn Baza”, 10/147, “Tevdihul-ahkam”, 1/315, “Teshilul-ilmam”, 1/201.
