20. Stid je od imana

Komentar 40 Nevevijevih hadisa. Hadis br. 20

Tekst hadisa

Prenosi se od Ebu Mes’uda Ukbe b. Amra el-Ensarije el-Bedrije, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono što su ljudi zatekli od prvog poslanstva jesu riječi: ‘Ako se ne stidiš, radi što hoċeš.’” Bilježi ga Buhari.

Prenosilac hadisa

Ebu Mes’ud el-Bedri – Ukbe b. Amr b. Sa’labe el-Ensari iz plemena Hazredž. Učestvovao je na drugoj Akabi sa sedamdeset drugih Medinjana i bio najmlađi od njih. Bio je Džabirove dobi. Stanovao je na Bedru pa se zbog toga kaže za njega El-Bedri, mada nije bio od onih koji su učestvovali u Bici na Bedru po mišljenju većine historičara. Učestvovao je u Bici na Uhudu i u svim bitkama nakon nje. Ubraja se u učenije ashabe.

Bešir b. Amr, pripovijeda: “Rekli smo Ebu Mes’udu: ‘Posavjetuj nas, oporuči nam nešto?’ Rekao je: ‘Na vama je da se držite džemata jer Allah neće narod sastaviti na zabludi! Držite se džemata, kako bi rahat bio dobri i kako bi se razrahatilo od lošeg!'”

Otputovao je za Kufu te boravio u njoj određeno vrijeme. Bio je od drugova Alije, radijallahu anhuma, koji ga je ostavio kao svoga zamjenika nad Kufom kada je izašao u Bitku na Siffinu. Nakon izvjesnog vremena ponovo se vratio za Medinu gdje je i umro 41. ili 42. h.g.

Prenio je od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 102 hadisa.

Izvod hadisa

Hadis bilježi Buhari, br. 3484; Ebu Davud, br. 4799; Ibn Madže, br. 4183; Ahmed, br. 17098; Taberani, Mu’džem kebir, br. 640; Bejheki, Šu’abul-iman, br. 7338; Sunen kubra, br. 20787; Ibn Ebi Šejbe, br. 25348; El-Kudai, Musneduš-šihab, br. 1153 i dr.

Prenose ga još i Huzejfe i Ebu Tufejl, radijallahu anhuma.

Vrijednost i značaj hadisa

Ibnul-Atar, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovaj hadis je velika osnova za onoga koji bude razmišljao o njegovom značenju i radio po njemu. Spomenute riječi su od prvog poslanstva, mudrosti s kojima su došli prethodni poslanici, i koje u sebi obuhvataju svako dobro.”

Važnost ovog hadisa ogleda se u važnosti osobine stida u islamu. A stid u islamu je od imana i ne dolazi osim s dobrim, podstiče na svaku pohvalnu osobinu i odvraća od svake loše osobine, od morala je Allahovih poslanika i vjerovjesnika, a naročito najodabranijeg poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio stidljiviji od djevice u svojoj odaji. Kao što je također stid i osobina plemenitih meleka, o kojoj govori hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zar da se ne stidim čovjeka kojeg se stide meleki?” (Muslim br. 6362.)

Poziv u osobinu stida i njenog pridržavanja, ustvari, predstavlja poziv u ostavljanje svakog grijeha i zla.

Imam Nevevi, Allah mu se smilovao, rekao je za ovaj hadis: “Na njemu se gradi vjera islam”, tj. njeni propisi. Propisi islama su vadžib/stroga obaveza, mustehab/pohvalno djelo, haram/strogo zabranjeno, mekruh/pokuđeno i mubah/dozvoljeno, a stid prolazi kroz sve te propise u određenim situacijama.

Uvaženi imam Kettani, rahimehullahu te’ala, spomenuo je da ovaj hadis spada u mutevatir hadise.

Tema hadisa

Hadis govori o stidu i njegovoj vrijednosti i osnova je u ovoj tematici.

Pojašnjenje riječi u hadisu

“Ono što su ljudi zatekli” – tj. što su prenosili s generacija na generaciju, te su na takav način došle do nas riječi prethodnih vjerovjesnika.

“od prvog poslanstva” – tj. od onoga na čemu su se složili svi vjerovjesnici i ono na što su svi podsticali, te nikada ništa od toga nije dokinuto.

“ako se ne stidiš” – tj. ako pri sebi nemaš stida koji te podstiče na činjenje lijepih djela i ostavljanje loših.

“radi što hoćeš” – tj. ako nemaš stida, ako od tebe ode stid, onda radi što god hoćeš i znaj da ćeš za to biti pitan i obračunavan; ili, ako hoćeš nešto da uradiš i zbog tog djela ne stidiš se Allaha niti ljudi, onda i uradi to djelo, u protivnom, ne čini.

Komentar hadisa

Ovaj hadis osnova je kod govora o stidu: podstiče na stid i ostavljanje svega što mu je suprotno, govori o vrijednosti stida i njegovom položaju u islamu.

Stid je osobina našeg Uzvišenog Gospodara

Ja’la b. Umejje, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista je Allah stidljiv i Onaj koji skriva, te voli stid i prekrivanje.” (Ebu Davud, br. 4014; Nesai, br. 406; Bejheki, Sunen kubra, br. 992. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim.)

Stid je osobina koju Allah voli

To zaključujemo iz prethodnog hadisa: “…te voli stid…”

Stid je pokazatelj imana

Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “…i stid je dio imana.” (Buhari, br. 9; Muslim, br. 161.)

Stid je ukras vjernika

Enes b. Malik, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće se prostakluk naći ni u jednoj stvari a da je samo neće još ružnijom učiniti, i neće se stid naći ni pri jednoj stvari a da je neće uljepšati.” (Ibn Madže, br. 4185; Ahmed, br. 12689; Abdurrezzak, br. 20145; Bejheki, Šu’abul-iman, br. 7327. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim.)

Stid je ahlak islama

Enes b. Malik, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista, svaka vjera ima svoj ahlak, a ahlak islama je stid.” (bn Madže, br. 4181; Taberani, Mu’džem evsat, br. 1758; Mu’džem sagir, br. 13; Bejheki, Šu’abul-iman, br. 7318. Šejh Albani ocijenio je hadis dobrim.)

Šta su naši prethodnici rekli o stidu

Omer, radijallahu anh, rekao je: “Kod koga se izgubi stid izgubi se i pobožnost, a kada se izgubi pobožnost, srce umire.” (Taberani, Mu’džem evsat, 2/370; Bejheki, Šu’abul-iman, 7/59.)

Selman, radijallahu anh, rekao je: “Kada Uzvišeni Allah želi nekom robu propast, istrgne iz njega stid, pa kada odstrani od njega stid, neće ga dočekati na Sudnjem danu a da neće biti i srdit na njega.”

Fudajl b. ‘ljad, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Pet je pokazatelja nesreće: grubo srce, suho oko, pomanjkanje stida, čežnja za dunjalukom i duga nada. (Bejheki, Šu’abul-iman, 10/182; Ibn Asakir, Tarihu Dimešk, 48/416.)

Kako izgraditi osobinu stida kod sebe

Stid postoji kod svake osobe, urođen joj je. Na svakoj osobi je da tu urođenu osobinu čuva pri sebi, odnosno da ne izgubi stid. Nekoliko sljedećih smjernica pomoći će nam da ovu osobinu stida odgajamo pri sebi i ljubomorno je čuvamo:

1. Slijeđenjem Allahovih naredbi i strahovanjem od Njega, te svijesnošću da nas On Uzvišeni nadgleda svakog trenutka i zna sve o nama.

2. Slijeđenjem sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i povođenjem za njim riječima i djelima.

3. Obaranjem pogleda od svega onoga što je Uzvišeni Allah zabranio.

4. Nezalaženjem u tuđe privatnosti, nedostatke i mahane.

5. Druženjem sa stidljivim vjernicima.

6. Odgajanjem djece od malena da budu stidljivi.

Hadis takođe pojašnjava da je vjera svih vjerovjesnika ista, tj. naša vjera i ono što je došlo u njoj slično je onome sa čime su dolazili i prijašnji poslanici.

Poruke hadisa

1. Osobina stida je plemenita osobina koju su kod sebe imali svi vjerovjesnici i na koju su svi podsticali. Zbog svoje vrijednosti osobina stida bila je u svim poslanstvima, te nikada nije dokinuta i zamijenjena.

2. Sve poslanice jedinstvene su u pozivu na dobro i etiku.

3. Hadis podstiče na slijeđenje svih poslanika u njihovom karakteru.

4. Hadis podstiče na osobinu pohvalnog stida.

5. Međutim, stid koji sprečava stjecanje vjerskog znanja i traženja istine nije pohvalan već je pokuđen.

6. Određene propise iz prethodnih poslanica saznajemo putem objave, Kur’ana i sunneta, ali i prenošenjem od strane ljudi iz generacije u generaciju.

7. Primjer naslijeđa prethodnih poslanstva je i ovaj hadis koji podstiče na svaku pohvalnu osobinu i karakter.

8. Možda će kod ljudi biti nešto od poslanstva poznato i prošireno, a da to oni i ne znaju.

9. Stid udaljava osobu od ružna govora i djela.

10. Hadis kori onoga koji se ne stidi, jer on čini sve ono što hoće i što poželi.

11. Nepostojanje stida dovodi do javnog činjenja grijeha, dok stid podstiče osobu na tajnost i skrivanje Allahovim velom.

12. Gubljenje stida odvodi svoga počinioca do svakog zla, pa takav ne može očekivati nakon gubljenja stida nikakvo dobro.

13. U stidu je svako dobro, pa onaj koji bude imao pri sebi više stida, imat će i više dobra i obratno.

14. Osobi -po vjerovanju eblis-sunneta- pripada pravo izbora zbog riječi “radi što hoćeš”, za razliku od sekte Džehmija, koji to negiraju.

Pravila iz hadisa

Pravilo koje pojašnjava dobro i zlo: “Osnova svakog dobra je stid. Shodno tome, od osnova i povoda svakog zla je bestidnost.”

Uvaženi učenjak Ibnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, rekao je: “Jedna od kazni Allahu nepokorne osobe je otklanjanje stida od njega. A stid je osnova svakog dobra, pa zbog toga njegovo otklanjanje predstavlja otklanjanje svakog vida dobra od njega.”

Pitanja za ponavljanje

1. Navedi hadis koji govori o obaveznosti stida.

2. Šta znaš o prenosiocu hadisa i onome ko je zabilježio ovaj hadis?

3. Spomeni riječi nekog od učenjaka o važnosti ovoga hadisa.

4. Zašto je neophodno biti stidljiv?

5. Pojasni da li se hadis odnosi na svaki vid stida ili samo na određeni vid.

6. Navedi nekoliko vrijednosti stida i načine kako ga postići.

7. Navedi pet koristi iz hadisa o stidu.

8. Spomeni pravilo koje proizilazi iz ovoga hadisa.

_________________________________________________

Iz knjige: Komentar 40 Nevevijevih hadisa / mr. Osman Smajlović – Hajrudin Ahmetović, prof.

About pozivistine

Pogledaj takođe

Velike greške po pitanju dove kod našeg naroda

Mnogi naši muslimani su, hvala Allahu, shvatili važnost dove i njen odnos spram tevhida, te …