25. Vrijednost zikra – spominjanja Allaha

Komentar 40 Nevevijevih hadisa. Hadis br. 25

Tekst hadisa

Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anh, da su neki ljudi od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba rekli “O Allahov poslaniče, odoše imućni s nagradama: klanjaju kao što mi klanjamo, poste kao što mi postimo i daju milostinju od viška svog imetka.”

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Zar i vama Allah nije dao nešto čime ćete sadaku udjeljivati?! Zaista je svaki tesbih sadaka, svaki tekbir i svaki tahmid su sadaka, svaki tehlil je sadaka; naređivanje dobra i odvraćanje od zla je sadaka; a i bračni odnos sa svojom ženom je sadaka.”

Ashabi upitaše: “Allahov poslaniče, zar se ima nagrada i kada neko od nas zadovolji svoju strast!?” “Šta mislite, kada bi neko od vas svoju strast zadovoljio na zabranjen način, zar ne bi bio griješan? Isto tako, ako zadovolji svoju strast na dozvoljen način, imat će za to nagradu”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Bilježi ga Muslim.

Prenosilac hadisa

Biografija prenosioca ovog hadisa, Ebu Zerra, radijallahu anh, spomenuta kod komentara osamnaestog hadisa.

Izvod hadisa

Hadis bilježe: Muslim, br. 1006; Ebu Davud, br. 5243; Ibn Hibban, br. 838; Ahmed, br. 21473; Bejheki, Sunen Kubra, br. 8075; Bezzar, br. 3917; Ebu Nu’ajm, El-Mustahredž, br. 2256i dr.

Vrijednost i značaj hadisa

Ovo je veličanstveni hadis, posebnog je značenja i poruke. On nam pojašnjava da pokornost u islamu ne ograničava se samo na farzove / strogo naređene radnje, već vjernik može da zadobije brojne sevabe drugim raznovrsnim ibadetima koji se čine ili jezikom, ili tijelom, ili imetkom, pa neka je slavljen i hvaljen Uzvišeni Allah, koji je dobročinitelj prema Svojim robovima.

Hadis je osnova za siromahe kako da postignu visoke stepene kod Uzvišenog Allaha, pokornošću i imanom. Hadis pojašnjava da neposjedovanje imetka nije prepreka između siromaha i visokih položaja kod Svevišnjeg Allaha.

Hadis pojašnjava vrijednost zikra te time nas podstiče na ustrajnost u njemu jer je zikr jedan od najboljih načina čišćenja duše.

Tema hadisa

Hadis pojašnjava vrijednost spomenutih djela i riječi, te govori o ambicijama ashaba, koji ne samo da su činili spomenuta djela, već su se takmičili u njima, koji će od njih više da ih uradi radi Uzvišenog Allaha.

Pojašnjenje riječi u hadisu

“neki ljudi” – to su bili siromašni muhadžiri.

“ashaba” – tj. onaj koji se susreo s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, nakon poslanstva, povjerovao u njega i umro na tome pa makar i ne vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poput Ibn Ummi Mektuma, radijallahu anh, koji je bio slijep.

“daju milostinju od viška svog imetka” – tj. iz imetka koji im preostane kada zadovolje svoje osnovne potrebe.

“Tesbih je sadaka” – tj. riječi subhanallah imaju nagradu poput nagrade sadake.

“Tekbir” – tj. riječi Allahu ekber imaju nagradu poput nagrade sadake.

“Tahmid” – tj. riječi el-hamdu lillah imaju nagradu poput nagrade sadake.

“Tehlil” – tj. riječi La ilahe illallah imaju nagradu poput nagrade sadake.

Komentar hadisa

Hadis nam govori o ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovim težnjama. Spominje njihovo zalaganje u činjenju mnogobrojnih dobrih djela te njihovu želju za visokim položajima kod Uzvišenog Allaha na drugom svijetu. Oni ta dobra djela nisu samo činili, već su se i natjecali u njima. Siromašnim ashabima je bilo teško što nisu imali šta da udijele kao sadaku, pa su smatrali da su ih imućni ashabi prestigli sa svojim sadakama. A oni, kada ne bi mogli učiniti neki hajr, plakali bi i snebivali se.

Obratili su se za savjet Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i iz tog njihovog postupka zaključujemo da kad god osjetimo tjeskobu u prsima, imamo problem i nedoumicu, obratimo se učenom čovjeku. Siromašni muhadžiri požalili su se Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on ih je uputio na brojna djela koja imaju vrijednost udijeljene sadake. Spomenuta djela u hadisu svakako da imaju veću vrijednost od drugih općenitih dobrih djela, jer su zbog toga i spomenuta.

Hadis nam pojašnjava da ukoliko osoba radi nešto što je dozvoljeno, nije ni naređeno ni preporučeno vjerom, ali to ona radi u ime Allaha, ako Allah da, za to djelo će biti nagrađena.

Poruke hadisa

1. Povod ovog hadisa je natjecanje i žurba drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u činjenju dobrih djela: “O Allahov poslaniče! Odoše imućni s nagradama!”

2. Ashabi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, žalostili su se kada bi im prošlo neko dobro djelo ili kada ga ne bi bili u mogućnosti učiniti.

3. Vjernici se trebaju natjecati u dobrim djelima.

4. Hadis nas podstiče na visoke ambicije, da ništa ne smatramo nedostiživim.

5. Drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podređivali su svoje imetke za dobro dunjaluka i ahireta, te su svoje imetke velikodušno udjeljivali.

6. Hadis pojašnjava da je pokuđeno udjeljivati drugome ono čega je i sam čovjek potreban, a ponekada to može biti i strogo zabranjeno, kada npr. udjeljuje nešto drugima što je obavezan da udijeli na onoga koga on izdržava.

7. I imućni i siromašni čine tjelesne ibadete: “klanjaju kao što i mi klanjamo i poste kao što i mi postimo”. Međutim, ova vrsta ibadeta ne zavisi o financijskom stanju vjernika, i obavljanje tih djela može biti bolje od strane siromaha.

8. Obraćanje osobi sa onim što ne može negirati: “a zar vam Allah nije dao ono što možete udijeliti?!” Takav način obraćanja djelotvorniji je u dostavljanju dokaza drugoj strani.

9. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao je siromasima na mnoga vrata dobra: “a zar vam Allah nije dao ono što možete udijeliti?!” – a potom im je pojasnio ta vrata dobra.

10. Hadisom se preporučuje unošenje radosti u srca drugih, te smirivanje njihovih emocija i osjećanja.

11. Hadis prejasno ukazuje da onaj koji nije u mogućnosti da obavlja određene ibadete, treba da pojača one ibadete koje može obavljati i nikada se ne smije predavati.

12. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je razne vidove sadake. Stim, da su određeni vidovi sadake vadžib / stroga obaveza, dok neki nisu, ili pak, korist te sadake vraća se samo onome koji je udijeli ili se vraća njemu a i drugim osobama.

13. Hadis nam pojašnjava da sadaka nije svojstvena samo imetku, iako je ona osnova. Čak neko drugo dobro djelo može biti i vrijednije od sadake, poput naređivanja dobra i zabranjivanja zla.

14. U ovom hadisu je podsticaj na tesbih (subhanallahi), tekbir (Allahu ekber), tahmid (elhamdullilahi) i tehlil (la illahe illellah), što je ujedno sadaka muslimana prema samom sebi. U ovome zikru bi posebno trebali ustrajavati siromasi koji nemaju imetka kojeg bi udijelili ili s kojim bi išli na hadždž. Ako ih Uzvišeni Allah opskrbi imetkom onda će imati pri sebi mnogo i zikra i sadake a to je Allahova blagodat koju On Uzvišeni daje kome hoće.

15. Podsticanje na naređivanje dobra i odvraćanje od zla, također je sadaka muslimana prema samom sebi, ali i prema drugima – da ih okoristi uputom kao što ih okoristi svojim imetkom.

16. Hadis pojašnjava da je dozvoljeno priupitati učenjaka o onome što je rekao s ciljem boljeg razumijevanja, a ne radi nepovjerenja: “O Allahov poslaniče! Kad neko od nas zadovolji svoje strasti, bit će nagrađen za to?!”

17. Drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu ostavljali nejasne stvari, naprotiv, pitali su za njena pojašnjenja: “O Allahov poslaniče! Kad neko od nas zadovolji svoje strasti, bit će nagrađen za to?!” Stoga, novotarija je svako pitanje iz vjere za koje nisu pitali ashabi. Jer da je bilo od vjere, Uzvišeni Allah učinio bi nekoga od njih da pita za njega, kako bi bilo pojašnjeno.

18. Propis ili govor je bolje potvrditi dokazom prilikom širenja šerijatskog znanja, jer to pomaže prihvatanju istine i učvršćenju srca osobe. Zbog toga učeni ne trebaju da se osjećaju nelagodno kada se od njih zatraži dokaz. Ne zbog nepovjerenja, već zbog samog utvrđivanja.

19. Hadis nam ukazuje na ljepotu poslaničkog podučavanja, koja se ogleda u navođenju primjera: “O Allahov poslaniče! Kad neko od nas zadovolji svoje strasti, bit će nagrađen za to?” Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Šta mislite, kada bi neko od vas svoju strast zadovoljio na zabranjen način, zar za to ne bi bio griješan? Isto tako, ako zadovolji svoju strast na dozvoljen način, imat će za to nagradu”. Pomenuta metoda djelotvornija je u ubjeđivanju osobe kojoj se obraća.

20. Korištenje mudrosti prilikom određenih neugodnih prilika: “O Allahov poslaniče! Odoše imućni s nagradama”, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “A zar vam Allah nije dao ono što ćete udijeliti?”

21. Kijas / analogija je jedan od dokaza u islamu. Ako se za nedozvoljeno upražnjavanje strasti biva kažnjen, analogno tome za dozvoljeno upražnjavanje strasti biva se nagrađen.

22. Zadovoljavanje strasti na dozvoljen način, mimo zabranjenog, to čini ibadetom i sadakom: “a i bračni odnos sa svojom ženom je sadaka.”

23. Mubah / dozvoljena stvar uz iskrenu namjeru postaje ibadet. Upražnjavanje strasti na dozvoljen način, uz iskrenu namjeru, postaje ibadet.

24. Od važnosti je i lijepo obnašanje sa suprugom. Činjenje dobročinstva supruzi je ibadet s kojim se suprug približava svom Gospodaru.

25. Hadis pojašnjava da je veća vrijednost imućne osobe koja zahvaljuje svome Gospodaru od vrijednosti strpljivog siromaha, a Allah najbolje zna. Šejhul-islam Ibn Tejmijje je odabrao da je najbolje za čovjeka da bude bogobojazan, svejedno bio on imućan ili ne.

26. Hadis nas podstiče da postavljamo korisna pitanja čijim odgovorima upotpunjavamo svoju vjeru.

27. Također, hadis nas podstiče da čuvamo svoje vrijeme i iskorištavamo ga u spomenutom zikru. Zbog toga, musliman ne smije sebi dozvoliti da mu prođe nešto od vremena a da u njemu nije podijelio sadaku.

Pravila iz hadisa

Pravilo kod namjere: Dozvoljene radnje sa iskrenom namjerom postaju ibadet i djela pokornosti.

Primjer: Kako je spomenuto u hadisu, muškarac ako namjerava ženidbom da se sačuva od bluda, te da zadovolji svoju strast na dozvoljen način, ta ženidba koja mu je u osnovi dozvoljena sa ovakvom namjerom postaje djelo pokornosti za koje će biti nagrađen. A slično tome i žena.

Pitanja za ponavljanje

1. Navedi hadis o djelima koja imaju vrijednost sadake.

2. Šta znaš o prenosiocu ovog hadisa i onome ko je zabilježio hadis?

3. Znaš li nešto reći o važnosti ovoga hadisa?

4. Kakvi su bili ashabi kada je riječ o dobrim djelima?

5. Pojasni sljedeće termine: tesbih, tahmid, tehlil i tekbir.

6. Kada adet postaje ibadet?

7. Navedi pet koristi iz hadisa o djelima koja imaju vrijednost sadake?

8. Spomeni pravilo koje proizilazi iz ovoga hadisa.

____________________________________

Iz knjige: Komentar 40 Nevevijevih hadisa / mr. Osman Smajlović – Hajrudin Ahmetović, prof.

About pozivistine

Pogledaj takođe

Izvori islamskog vjerovanja (akide)

Muslimani prvih generacija (selef) vjerovanje su crpili isključivo i samo iz Objave, tj. iz Kur’ana …