18. Lijepo ponašanje i bogobojaznost

Komentar 40 Nevevijevih hadisa. Hadis br. 18

Tekst hadisa

Od Ebu Zerra Džunduba b. Džunade i Ebu Abdurrahmana Mu’aza b. Džebela, radijallahu anh, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha ma gdje god bio, poslije lošeg djela uradi dobro djelo koje će ga izbrisati i s ljudima se ophodi na najljepši način.” Bilježi ga Tirmizi i kaže: “Hadis je dobar.” A u pojedinim primjercima stoji: “Hadis je hasen-sahih.”

Prenosilac hadisa

Ebu Zerr el-Gifari – Džundub b. Džunade b. Kajs b. Amr b. Mulejl b. Su’ajr. Primio je islam na početku samog poziva u Mekki te je bio jedan od prvih ashaba u islamu, četvrti ili peti. Primio je islam sebebom svoga brata Unejsa, a zatim se po naredbi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vratio svome narodu. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžru u Medinu, Ebu Zerr, radijallahu anh, je otišao za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu, gdje se družio i borio s njim.

Prvi je ashab koji je nazvao selam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Dao je prisegu Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da će govoriti samo istinu i da se na tom putu neće bojati ničijeg prigovora. Po svome ibadetu i svojoj skromnosti po pitanju dunjaluka ličio je Isau, sinu Merjeminom. O sebi je govorio kako je tri godine još prije primanja islama obavljao namaz. Noću bi klanjao dugo dok ga umor i san ne bi svladali.

U Medini je služio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada bi završio s time odlazio bi u mesdžid. Ljubomorno je čuvao savjet svoga Voljenog, Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da voli siromahe i da sjedi s njima.

Nije prisustvovao u Bici na Bedru, ali ga je Omer, radijallahu anh, uvrstio među one koji su učestvovali.

Bio je jedan od najskromnijih ashaba, kao što je, također, bio jedan od najučenijih. Kaže se da je bio posuda puna znanja te da je u znanju bio na stepenu Abdullaha b. Mes’uda, radijallahu anhuma. Isto tako Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedočio je za njega da je osoba koja najviše spominje Allaha. Kaže Alija, radijallahu anh: “Nije bilo čovjeka istinitijeg govora od Ebu Zerra.” Izdavao je fetve za vrijeme hilafeta Ebu Bekra, Omera i Osmana, radijallahu anhum.

Stanovao je tri milje od Medine u mjestu zvanom Rebza, gdje je i umro 31. ili 32. h.g., za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anh. Okupao ga je, umotao u ćefine i klanjao mu dženazu Abdullah b. Mes’ud radijallahu anh.

Spominje se da je prenio 281 hadis, Allah da bude zadovoljan s njim.

Mu’az b. Džebel b. Amr b. Evs, Ebu Abdurrahman el-Ensari el-Hazredži, radijallahu anh, je plemeniti ashab. Primio je islam u osamnaestoj godini, učestvovao je na Akabi sa Ensarijama i na Bedru te u svim bitkama poslije.

Dostigao je najviši stepen znanja o šerijatskim propisima, halalu i haramu kao i Kur’anu. Naučio je napamet Kur’an još za života Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzmite Kur’an od četverice: Ibn Mes’uda, Ubejja, Mu’aza b. Džebela i Salima, Huzejfinog oslobođenog roba.” (Buhari br. 4999.)

Od njega su hadise slušali: Ibn Abbas, Ebu Musa el-Eš’ari, Ibn Omer i mnogi drugi. Od svih ashaba je bio najučeniji u poznavanju halala i harama. Rečeno je da će na Sudnjem danu nositi barjak i predvoditi sve islamske učenjake.

Mesruk pripovijeda: “Bili smo kod Abdullaha b. Mes’uda pa je rekao: ‘Doista je Mu’az predstavljao cijeli ummet, bio je predan Allahu, pravi vjernik i nije bio od mnogobožaca’, aludirajući na ajet o Ibrahimu, alejhis-selam. Prisutni su rekli: ‘Zbunio se Abdullah pa zaboravio da spomene Ibrahima!’ Čuvši te riječi Ibn Mes’ud reče: ‘Ko je zaboravio?! Doista smo mi Mu’aza poistovjećivali sa Ibrahimom, alejhis-selam.'”

Omer, radijallahu anh, rekao je: “Majke više ne rađaju sličnog Mu’azu b. Džebelu! Da nije bilo Mu’aza, Omer bi stradao!”

Od svih ensarijskih mladića Mu’az je bio najljepšeg ponašanja, stidljiv, blag, veliki dobročinitelj, najljepšeg izgleda.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga je odabrao za svog zamjenika u Jemenu, kada ga je poslao pred kraj svoga života.

Pripovijedao je Mu’az, radijallahu anh: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je rekao: ‘O Mu’aze, tako mi Allaha, doista te ja volim! Tako mi Allaha, doista te ja volim!’” (Ahmed, br. 22119; Ebu Davud, br. 1522; Nesai, br. 1303; i dr. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim.)

Bio je namjesnik Šama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anh, gdje je i umro 18. h. g. u svojoj 38. god. života od poznate kuge.

Navodi se da je prenio 157 hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Izvod hadisa

Hadis bilježe: Tirmizi, br.1987; Ahmed, 21354; Darimi, br. 2791; Hakim, 1/121; Bejheki, Šu’abul-iman, br. 8026; Taberani, Mu’džem kebir, br. 297; Bezzar, br. 4022; Ibn Ebi Šejbe, 25324; Kudai, br. 652; Ebu Nu’ajm, Hiljetul-evlija, 4/378. Hadis je hasen-sahih.

Ocjena hadisa

Učenjaci hadisa imaju podijeljeno mišljenje o ocjeni ovog hadisa.

Hakim ga je ocijenio vjerodostojnim.

Hafiz Ibn Hadžer ga je ocijenio dobrim kao i šejh Albani. Hasen li gajrihi ocijenio ga je Šu’ajb el-Arnaut.

Dok su ga slabim ocijenili: Tirmizi, Darekutni, Ebu Nu’ajm, Bejheki, Ibn Muflih, Ibn Redžeb i šejh Abdullah es-Sa’d.

Značenje hadisa je ispravno i općeprihvaćeno, njegovim dijelovima svjedoče mnogi kur’anski i hadiski tekstovi, ali je u pogledu lanca prenosilaca ovaj hadis slab, a Allah najbolje zna.

Vrijednost i značaj hadisa

Ovaj hadis je jedan od izuzetno važnih hadisa. U sebi obuhvata tri prava: Allahovo pravo, pravo šerijatskog obveznika/mukellefa i pravo drugih ljudi.

Hadis je osnova i temelj u pridavanju pažnje i izvršavanju obaveza prema Allahu i Njegovim stvorenjima.

Ibn Redžeb, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Pomenuta oporuka u hadisu je velika i značajna opruka koja u sebi sadrži pravo Uzvišenog Allaha i pravo Njegovih robova”.

Munavi, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovaj hadis predstavlja veliko pravilo u islamu, zbog toga što pojašnjava dobro ovoga i budućeg svijeta. Također u sebi sadrži ono što je obaveza svakog mukellefa/obveznika u islamu po pitanju prava Allaha i Njegovih stvorenja.

Rečeno je: “Hadis u sebi sadrži sve šerijatske propise zbog toga što obuhvata tri kategorije propisa (pravo Gospodara, pravo osobe prema sebi i pravo ljudi) a svaki od njih obuhvata druge propise vezane za tu kategoriju i veže se za propise kategorije koja joj prethodi.”

Dimjati, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovaj hadis je velik i značajan te predstavlja veliko pravilo u islamu. Obuhvata tri kategorije propisa: pravo Gospodara, pravo osobe prema sebi i pravo ljudi. Pravo Gospodara je da Ga se boji, ma gdje bio. Pravo osobe prema sebi je da uradi dobro djelo odmah nakon lošeg. Pravo ljudi je ponašanje prema njima sa lijepim i plemenitim karakterom.”

Ibn Allan, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Ovo je jedan od jezgrovitih Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa, jer bogobojaznost iako je po sebi kratka riječ u sebi obuhvata sva prava Uzvišenog Allaha. Bogobojaznost je klonjenje svega što je Uzvišeni zabranio i činjenje svega što je On naredio, Pa, ko tako bude postupao, on je od bogobojaznih o čijim počastima Uzvišeni Allah govori na razne načine u Svojoj knjizi.”

Tema hadisa

Hadis podstiče na vođenje brige o pravima Uzvišenog Allaha i pravima Njegovih robova.

Pojašnjenje riječi u hadisu

“Boj se Allaha” – tj. postavi između sebe i Allahove kazne pregradu čineći dobra djela i ostavljajući zabranjena djela.

“gdje god bio” – tj. na kojem god se mjestu nalazio i u koje god vrijeme, sam bio ili bio u društvu drugih, gledali te ljudi ili niko te od njih ne vidio, znaj da te uvijek Allah vidi pa Ga se boj.

“poslije lošeg djela” – poslije grijeha kojeg učiniš, tako što ostaviš neko naređeno djelo i učiniš neko zabranjeno djelo.

“uradi dobro djelo” – tj. pokaj se za svoj grijeh ili učini neko drugo dobro djelo.

“koje će ga izbrisati” – koje će biti razlog brisanja grijeha iz listova meleka pisara i ostaviti loše posljedice grijeha na tvoje srce.

“lijepo se prema ljudima ophodi” – tj. čini im dobra djela i ostavi se loših u ophođenju s njima, odnosno ophodi se s njima onako kako bi volio da se oni ophode prema tebi. Time će se vaša srca zbližiti, riječi ujediniti i stanje popraviti.

Komentar hadisa

Ovaj hadis se ubraja u Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, vasijete u kojima oporučuje svojim ashabima da žive po njima i da muslimani slijede te oporuke u svakom vremenu i na svakom mjestu da bi bili sretni na dunjaluku i ahiretu. Nakon što je Ebu-Zerr, radijallahu anh, primio islam u Mekki, naredio mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da ide svome narodu želeći da ih Allah njegovim uzrokom uputi na Pravi put. Pa nakon što je vidio koliko mu je stalo da ostane s njim, sallallahu alejhi ve sellem, u Mekki, a znao je da nema snage za to, rekao mu je da se boji Allaha gdje god da je, jer je to preče njemu od boravka u Mekki. Ovo je naredba i svakom muslimanu.

Moguće je da je ovaj hadis obraćanje Mu’azu da izvršava Allahove naredbe i ostavi zabrane, jer Allah vidi šta on radi i dobro je obaviješten o njemu gdje god bio. I još mu je rekao, sallallahu alejhi ve sellem, da se ophodi prema ljudima onako kako bi volio da se oni prema njemu ophode, da ih poštedi neprijatnosti, da ih savjetuje i da bude vedra lica kako bi im se srca zbližila i ljubav među njima upotpunila. A ovakvo ponašanje donosi mnogo hajra i ključ je uspjeha.

Poruke hadisa

1. Hadis nam pojašnjava koliko je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, želio da okoristi svoj narod kada ih je savjetovao svemu u čemu se nalazi dobro i spas.

2. Hadis sadrži u sebi tri velike poslaničke oporuke: oporuku na bogobojaznost, činjenje dobrih djela i lijepo ophođenje.

3. Hadis definiše odnos Allahova roba naspram njegova Gospodara, samoga sebe i drugi ljudi.

4. Sličnost kur’anskih oporuka i oporuka poslaničkog sunneta. Zbog toga nalazimo u Kur’anu oporuke spomenute u hadisu:

وَلَقَدْ وَصَّيْنَا الَّذِينَ أُوتُوا الْكِتَابَ مِنْ قَبْلِكُمْ وَإِيَّاكُمْ أَنِ اتَّقُوا اللَّهَ

“Mi smo zasigurno ostavili u oporuku onima kojima smo Knjigu dali a i vama da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131.)

5. Hadis jasno ukazuje na obaveznost bogobojaznosti, odnosno postavljanja zaštite između sebe i Allahove kazne u Džehennemu tako što će se činiti dobra djela a ostavljati loša.

6. Obaveza je bojati se Allaha na svakom mjestu i u svakom vremenu, u tajnosti i u javnosti, zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Boj se Allaha gdje god bio.”

7. Prethodne riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podstiču nas i na svjesnost o Allahovom nadzoru, u tajnosti i javnosti.

8. Hadis indirektno ukazuje i na vrijednost znanja jer osoba ne može biti bogobojazna, odnosno činiti dobra djela i ostavljati loša osim sa znanjem.

9. Nakon što se uradi loše djelo trebalo bi požuriti s činjenjem dobrog djela, jer će ga ono pobrisati.

10. U hadisu se nalazi i podsticaj na borbu sa samim sobom, jer se od nas traži da kad god počinimo loše djelo da odmah nakon njega učinimo dobro.

11. Čovjek se ne smije predati grijesima, pasti u očaj, već se pokajati i požuriti ka svome Gospodaru.

12. Loša djela brišu dobra, kao što i dobra brišu loša.

13. Velika Allahova milost i dobrota prema Njegovim robovima, koja se ogleda u brisanju grijeha sa činjenjem dobrih djela.

14. Hadis kod vjernika razvija osjećaj straha od Allaha i nade u Njega. Bogobojaznost podstiče vjernika na strah od Uzvišenog dok brisanje grijeha dobrim djelima podstiču vjernika da se nada svome Gospodaru; a strah i nada su posebna djela srca.

15. Obaveza je svim Allahovim stvorenjima ophoditi se na lijep način shodno njihovom stanju, te da se otklanjaju neprijatnosti od njih.

16. U hadisu je pojašnjenje koliko vjera islam posvećuje pažnju međuljudskim odnosima.

17. Hadis nam jasno govori o vezi lijepog ponašanja i bogobojaznosti, tj. da lijepo ponašanje upotpunjuje bogobojaznost. Ibn Redžeb, rahimehullahu te’ala, kaže: “Lijepo ponašanje je pokazatelj bogobojaznosti i bogobojaznost ne može biti potpuna i istinska osim s lijepim ponašanjem.”

18. Hadis nam govori o sveobuhvatnosti naše vjere koja tretira sva životna pitanja.

Pravila iz hadisa

Pravilo po pitanju dobrih i loših djela: Svako dobro djelo uvećava jedan stepen na ahiretu ili briše jedno loše djelo.

Pravilo u ophođenju s drugima: Ophodi se s ljudima na način na koji bi volio da se i drugi s tobom ophode.

Pitanja za ponavljanje

1. Spomeni Vjerovjesnikovu, sallallahu alejhi ve sellem, oporuku Ebu Zerru i Mu’azu b. Džebelu, radijallahu anhuma.

2. Reci šta znaš o Ebu Zerru i Mu’azu b. Džebelu kao i onome ko je zabilježio ovaj hadis.

3. Spomeni riječi nekog od učenjaka o važnosti ovoga hadisa.

4. Kako se trebamo bojati Allaha?

5. Šta da uradimo nakon što nas šejtan navede na grijeh?

6. Kako da se ophodimo s drugim ljudima?

7. Spomeni pravilo koje proizilazi iz ovoga hadisa.

_________________________________________________

Iz knjige: Komentar 40 Nevevijevih hadisa / mr. Osman Smajlović – Hajrudin Ahmetović, prof.

About pozivistine

Pogledaj takođe

Velike greške po pitanju dove kod našeg naroda

Mnogi naši muslimani su, hvala Allahu, shvatili važnost dove i njen odnos spram tevhida, te …