Ljepote savršene vjere – islama

Jedna od karakteristika vremena u kojem živimo je borba protiv islama i muslimana. Nastoji se dokazati da je islam zaostao, da nije za naprednu civilizaciju i sl. Naravno da se ovo “dokazivanje” ne vrši ni sa čim drugim osim s lažima na islam i islamski vjerozakon – Šerijat. Međutim, svako ko iskreno želi upoznati islam veoma će se lako uvjeriti da on nije ništa drugo do put ka sreći i napretku na oba svijeta.

Šerijat (islamski vjerozakon) je naziv za sve što je Uzvišeni Stvoritelj objavio Svome vjerovjesniku i poslaniku, Muhammedu ﷺ, od propisa, ubjeđenja i djela. On se obraća fitri (ljudskoj prirodi), ljudskom razumu, razvija ljudske ambicije i podstiče ih na najuzvišenije ciljeve, postavlja pravila i norme ponašanja, određuje i osvjetljava put cijelom čovječanstvu.

Islam podstiče na svako dobro, a zabranjuje svako zlo; zabranio je sve što čovjeku smeta ili šteti u pogledu vjere ili ovosvjetskih dobrobiti, a sve s ciljem kako bi čovjek živio srećnim i ugodnim životom na ovom, te osjetio pravu sreću i postigao veliki, istinski uspjeh, odnosno zadobio Božije zadovoljstvo na budućem vječnom svijetu. Uzvišeni Allah kaže: …onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesrećan biti. (Kur’an, 20:123)

Kako islam neće usrećiti ljude kada je posljednji Božiji poslanik Muhammed ﷺ dostigao krajnji stepen u lijepom ponašanju, čednosti, čistoći, darežljivosti, uz potpunu poniznost i skrušenost prema Svevišnjem Gospodaru.

Muslimani u ovome vremenu, štaviše, cijeli svijet je u velikoj potrebi za pojašnjavanjem Allahove vjere i njenih ljepota, jer tako nam Allaha, kada bi ljudi istinski spoznali ovu vjeru, u nju bi u skupinama ulazili.

Ovom prilikom treba napomenuti da se ljepote islama ne mogu pobrojati, otuda što se ljepota ove vjere i njena savršenost ogledaju u svakoj naredbi i zabrani, kao i u opštim i detaljnim propisima… Samo o ljepotama monoteizma (tevhida) i obredoslovlja (ibadeta) mogle bi se ispisati tone hartije. Zato ćemo ovdje u kratkim crtama pokušati ukazati na neke od ljepota islama, a davno je rečeno: pametnom je dovoljan i išaret.

Neke odlike islama

1. Islam je savršen

Prvo čime se odlikuje islam jeste da je on od Gospodara, Slavljenog i Uzvišenog, i nije djelo stvorenja. Zbog toga je islam potpun, milost i pravedan u pravom smislu, i daleko je od svake manjkavosti. Uzvišeni Stvoritelj najbolje poznaje šta je potrebno čovječanstvu, zato je slijeđenje islama osnova čovjekove duhovne sreće i smirenosti njegove duše, jer time slijedi put Gospodara i nastoji zadobiti Njegovo zadovoljstvo.

2. Potpunost i sveobuhvatnost

Islam je potpun i objavljen je cijelom čovječanstvu, svim rasama i nacijama, bez ikakve razlike. Obuhvata sve segmente života, on je potpuni način ponašanja, i obuhvata sve aspekte ljudskoga postojanja: privatni i javni, moralni i svjetovni, duhovni i materijalni, pravni i društveni, ekonomski i obrazovni, itd. On je potpun u svojim temeljima i osnovama, tako da odgovara za sve generacije i sva vremena.

3. Islamski zakon je jedini validan do Sudnjeg dana

Iako je svim vjerovjesnicima i poslanicima vjera bila ista i zajednička, odnosno vjera u Jednog Boga, svaki od njih imao je svoj vjerozakon i pravac. Islamski vjerozakon je došao kao pečat prethodnim vjerozakonima, obuhvatajući blagodati i ljepote svih tih vjerozakona, i jedino je on sada validan do Sudnjeg dana.

Uzvišeni Allah kaže: A ko bude htio ispovijedati neku drugu vjeru mimo islama, ona mu neće biti primljena, i on će na onom svijetu nastradati. (Kur’an, 3:85)

4. Islam i umjerenost

Islam je vjera srednjeg puta ili umjerenosti, između dvije krajnosti – pretjerivanja i nemara. Čista je od pretjerivanja i popustljivosti, strogoće i zastranjenja u krajnostima. To se ogleda u svim oblastima vjere. Ne bazira se samo na dušu, zapostavljajući tijelo, niti teži samo tijelu i materiji, zapostavljajući odgoj duše, što je slučaj sa određenim pravcima i vjerama. Naprotiv, to je umjerenost, koja podjednako vodi računa o svemu.

5. Cilj islamskog vjerozakona je uklanjanje štete i ostvarivanje koristi

Uistinu, cijeli islam sa svim svojim temeljima je izgrađen na mudrosti i ostvarivanju čovjekovih interesa, kako u njegovom životu na ovom svijetu tako i na Dan povratka. Svako dobro koje postoji proizilazi iz njega, a svaka manjkavost rezultat je njegovog zapostavljanja, jer je islamski zakon došao radi otklanjanja štete i njenog smanjenja, i radi postizanja koristi i njenog upotpunjavanja.

6. Islam i olakšavanje i otklanjanje teškoća

Jedna od odlika i lijepih osobina kojima se islam odlikuje jeste to da olakšava i otklanja poteškoće. Islamski vjerozakon uzima u obzir stanje čovjeka prilikom raznih promjena poput: slabosti, siromaštva, putovanja i tome slično, a sve to zbog toga što je sveobuhvatan i trajan, i u skladu sa ljudskom prirodom.

Uzvišeni kaže: Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate… (Kur’an, 2:185) I kaže: …i On vam u vjeri nije ništa teško propisao. (Kur’an, 22:78)

Stoga je osnova islamskog vjerozakona olakšavanje, a ne otežavanje. Tako svaka razumna osoba vidi svoju dušu sposobnom za izvršavanje onog što vjera traži, jer to ne predstavlja nikakvu teškoću niti tegobu.

Muhammed ﷺ je rekao: “Olakšavajte, a ne otežavajte, i obradujte (sa nagradom od Allaha), a nemojte rastjeravati.” (Buhari i Muslim)

I kaže: “Propali i stradali su cjepidlake!” (Oni koji bez razloga sebi i drugima otežavaju poslove i ibadete.) Rekao je to tri puta. (Muslim)

7. Islam je vjera monoteizma

Tevhid (monoteizam) je najveći temelj islama i najveća obaveza čovječanstva. Islam naređuje vjerovanje u samo Jednog Boga. Temelji islamskog vjerovanja su: vjerovanje u Uzvišenog Allaha, Njegove meleke (anđele), Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i vjerovanje u Allahovu odredbu dobra i zla. Ovih šest stvari predstavljaju temelje islamskog vjerovanja nad kojima se grade riječi i djela i na kojima se temelji plemeniti moral. O njima ćemo kasnije govoriti opširnije.

8. Islam je vjera istinskog bogosluženja

Uistinu je Allahovo naređivanje ibadeta (bogosluženja) jedan od najjasnijih vidova Njegove milosti i dobrote prema ljudima. Prije svega jer je to pravo Njega Koji nas je stvorio, da samo Njega obožavamo i Njemu robujemo, a zatim što je sam ibadet potreban nama kao hrana našim dušama, jer bez njega se srce ne može smiriti, te kako bismo se stalno Allaha sjećali. Islam se temelji na pet temelja: svjedočenju da je samo Allah istinski bog i da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza (molitve), davanju zekata (obavezne milostinje), postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža (hodočašća). O čemu ćemo, također, kasnije govoriti opširnije.

9. Islam je vjera nauke i izučavanja

Prve riječi Kur’ana objavljene vjerovjesniku Muhammedu ﷺ su bile: Uči – čitaj! (Kur’an, 96:1). Muhammed ﷺ je rekao: “Ko krene putem na kom traži nauku, Allah će mu njime olakšati put u Džennet.” (Muslim)

Islam potencira izučavanje svih vrsta znanosti koje koriste čovječanstvu. Sukob vjere i nauke zabilježen u istoriji nekih religija, u islamu je napoznanica. Naprotiv, islam je uvijek bio svjetlo sticanja korisnog znanja i oslonac naučnika, pozivajući k peru – učenju i podučavanju sve dok nauka doprinosi dobrobiti čovječanstva, zato je doprinos muslimana nauci tokom istorije ogroman, o čemu će više govora biti kasnije.

10. Islam je vjera apsolutne pravde

Pravda je jedna od temeljnih vrijednosti islama i cilj zbog kojeg je Allah slao Svoje poslanike i objavio Svoje knjige. Uzvišeni Allah kaže: Allah zahtjeva da svačije pravo poštujete (da pravedno postupate) i da dobro činite. (Kur’an, 16:90)

Štaviše, naredio je pravedno postupanje i prema neprijatelju, te je upozorio da neprijateljstvo ne smije biti razlog da nepravedno postupamo prema drugima i da im njihova prava kršimo. Uzvišeni kaže: Neka vas mržnja koju prema nekim osjećate nikako ne navede da nepravedni budete. Pravedni budite, to je najbliže čestitosti. (Kur’an, 5:8)

Muhammed ﷺ je rekao: “Čuvajte se nepravde, jer će nepravda biti tama na Sudnjem danu.” (Muslim)

11. Islam i jednakost među ljudima

Ima li nešto ljepše od toga da čovjek živi u zajednici u kojoj svako ima istu priliku i u kojoj su svi jednaki, a jedino što ih čini boljim jednih od drugih jeste bogobojaznost? Uzvišeni Allah kaže: O ljudi, Mi smo vas od muškarca i žene stvorili i plemenima i narodima vas učinili da biste se prepoznavali. Najugledniji od vas kod Allaha je onaj koji je najbogobojazniji; Allah je, uistinu, Onaj Koji sve i u potpunosti zna. (Kur’an, 49:13)

Muhammed ﷺ je rekao: “O ljudi, vaš Gospodar je jedan, vaš otac je jedan i nema prednost Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom… Najugledniji kod Allaha je onaj koji je najbogobojazniji…” (Ahmed)

Također je rekao: “Allah ne gleda u vaše likove i imetke, nego gleda u vaša srca i djela.” (Muslim)

12. Islam i kazneno pravo

Islam je iz milosti propisao određene kazne u cilju očuvanja pet esencijalnih ljudskih vrijednosti: očuvanja vjere, života, razuma, časti i potomstva, te očuvanje imetka. Dakle islam, osim što odvraća od zla, daje i rješenja pomoću kojih će se suzbiti zlo. Tako je islam propisao kaznu za: ubistvo, krađu, blud, konzumiranje alkohola, sijanje nereda na zemlji itd. Zato u zemljama gdje se sprovodi islam ima najmanje počinjenih krivičnih djela.

13. Islam i nasljedno pravo

Sistem naslijedstva u islamu daje svakome ko zaslužuje njegovo pravo i u njemu nema nepravde, jer to je sistem uspostavljen na pravdi i mudrosti, potpomaganju i milosti, te čuvanju svačijeg prava bio dijete ili star, muškarac ili žena. Sistem naslijeđivanja u islamu vodi brigu o potrebama, tako daje onome ko je u većoj potrebi i veći dio nasljedstva od onoga ko je u manjoj potrebi.

14. Islam garantuje slobodu vjerovanja

Na pravo slobode vjerovanja ukazuje govor Uzvišenog Allaha: Nema prisile u vjeru, Pravi put se jasno razlikuje od zablude… (Kur’an, 2:256) Od pojave islama, njegovi sljedbenici prilikom pozivanja drugih u svoje vjerovanje, nikada to nisu radili silom. Naprotiv Uzvišeni Allah kaže: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj, i s njima na najljepši način raspravljaj! (Kur’an, 16:125)

Štaviše, da neko prislino prihvati islam a ne vjeruje srcem – takav islam mu se ne prihvata i smatra se licemjerem, jer osoba mora biti u potpunosti ubijeđenja u njega, bez imalo sumnje. Kako da islam podstiče na prihvatanje islama silom bez ubjeđenja, kada islam nas obavještava da će najveću kaznu u Vatri imati, upravo, licemjeri koji ispoljavaju da su muslimani, a u srcima su nevjernici!? Uzvišeni Allah kaže: Licemjeri će, doista, na samom dnu Džehennema biti i ti im nećeš pomagača naći. (Kur’an, 4:145)

15. Islam zahtijeva iskrenost i ispravnost u djelima

Da bi djelo bilo prihvaćeno kod Uzvišenog Allaha, mora biti učinjeno iskreno radi Njega i mora biti ispravno – po praksi Njegovog poslanika Muhammeda ﷺ. Uzvišeni Allah kaže: Iskreno ispovjedanje vjere dug je (prema) Allahu! (Kur’an, 39:3)

Muhammed ﷺ je rekao: “Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti ono što je naumio svojim djelom…” (Buhari i Muslim)

16. Islam podstiče na veličanje i sjećanje i spominjanje Uzvišenog Stvoritelja stalno

Uzvišeni Allah je rekao: …i Allaha mnogo spominjite, da biste bili spašeni. (Kur’an, 62:10)

I kaže: Zaista u stvaranju nebesa i Zemlje, naizmjeničnosti noći i dana ima znakova za razumom obdarene. Koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći i koji razmišljaju o stvaranju nebesa i Zemlje, govoreći: “Gospodaru naš, Ti ovo nisi stvorio uzalud, slavljen si, pa nas sačuvaj džehennemske vatre!” (Kur’an, 3:190-191)

Muhammed ﷺ je rekao: “Da kažem: ‘subhanallah (slavljen neka je Allah), velhamdu lillah (sva hvala pripada Allahu), ve la ilahe illallah (nema drugog istinskog boga osim Allaha), vallahu ekber (Allah je najveći) draže mi je od svega što je sunce obasjalo.’” (Muslim)

17. Islam zabranjuje njegovo mijenjanje

Islam je savršena vjera za sva mjesta i sva vremena. Uzvišeni Allah kaže:  Zar poslije istine ima išta osim zablude? (Kur’an, 10:32)

I kaže: U Knjizi Mi nismo ništa izostavili. (Kur’an, 6:38)

Božiji poslanik Muhammed ﷺ je rekao: “Ko nešto novo uvede u ovu našu stvar (vjeru), što nije od nje, to se odbija.” (Buhari i Muslim) A u drugoj predaji još stoji: “Ko uradi neki posao koji ne spada u našu vjeru, to se ne prihvata.”

18. Islam i odgovornost

Islam je ljudima dao odgovornosti shodno njihovom stanju i kompetencijama, te je upozorio na neodgovornost i zanemarivanje povjerenih obaveza svakog pojedinca. 

Muhammed ﷺ je pojasnio da će čovjek biti pitan pred Allahom o odgovornosti, rekavši: “Svi ste vi pastiri i svako će biti odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir i on je odgovoran za svoje stado, čovjek je pastir svoje porodice i odgovoran je za svoje stado, žena je pastir u kući svoga muža i biće odgovorna za svoje stado, sluga je pastir imetka svoga gazde i biće odgovoran za njega. Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado.” (Buhari i Muslim)

19. Islam i pretpostavljeni

Muhammed ﷺ je rekao: “Nema nijednog roba kome je Allah dao da bude pretpostavljeni svojim podanicima, a da mu Allah neće, kada umre, zabraniti ulazak u Džennet, ukoliko bude varao svoje podanike.” (Buhari i Muslim)

I kaže: “Allahu moj, kome bude povjereno namjesništvo i uprava nad mojim ummetom (sljedbenicima), pa im bude otežavao (grubo postupao prema njima), i Ti njemu otežaj, a kome bude povjereno namjesništvo i uprava, pa bude blag prema njima, budi i Ti blag prema njemu.” (Muslim)

I rekao je: “Ko bude imao vlast nad ljudima, pa zatvori svoja vrata pred siromašnim, onim kome je učinjena nepravda ili onim koji ima neku potrebu, Allah Uzvišeni će zatvoriti vrata Svoje milosti kada on bude imao neku potrebu, ili bude siromašan.” (Ahmed)

I, također, je rekao: “…to (vlast) je emanet (povjerenje), a na Sudnjem danu bit će poniženje, sramota i kajanje, osim za onoga koji se toga prihvati, a sposoban je za to, te izvrši ono što je u tom pogledu obavezan.” (Muslim)

20. Islam podstiče na takmičenje u dobrim djelima

Uzvišeni Allah kaže: Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i, doista, ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili. (Kur’an, 16:97)

Također kaže: A vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, preteknete! (Kur’an, 2:148) I kaže: Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga (tj. naći će sva svoja djela kod Allaha na dan obračuna). (Kur’an, 99:7-8)

Muhammed ﷺ je rekao: “Nipošto ne potcjenjuj ništa od dobrih djela, pa i da se sretneš radosna lica sa svojim bratom (prijateljem).” (Muslim)

21. Islam i rad za opšte dobro

Islam podstiče na rad za opšte dobro. Muhammed ﷺ je rekao: “Vidio sam čovjeka u Džennetu (Raju) zbog drveta koje je bilo na putu i smetalo muslimanima, pa ga je posjekao.” (Muslim)

Također je rekao: “Nijedan musliman ne zasadi sadnicu, sa koje pojede čovjek, ili životinja, ili ptica, a da to njemu ne bude uračunato kao sadaka (milostinja), sve do Sudnjeg dana.” (Muslim)

22. Islam i međusobno potpomaganje u dobru i pobožnosti

Uzvišeni Allah kaže: I potpomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti, a nemojte se potpomagati u grijehu i neprijateljstvu. (Kur’an, 5:2)

I kaže: Tako mi vremena – čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. (Kur’an, 103:1-3)

Muhammed ﷺ je rekao: “Ko ukaže i povede nekog na dobro djelo, ima nagradu kao i izvršilac.” (Muslim)

23. Islam i naređivanje dobra i odvraćanje od zla

Islam osim što to podstiče na natjecanje u dobrim djelima, u isto vrijeme zahtijeva da ljudi naređuju dobro i odvraćaju zlo shodno njihovim mogućnostima. Uzvišeni Allah kaže: Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio: naređujete da se čine dobra djela, a loša djela zabranjujete, i u Allaha vjerujete… (Kur’an, 3:110)

Muhammed ﷺ je rekao: “Ko od vas vidi neko loše djelo, neka ga izmijeni (ukloni) svojom rukom, a ako ne bude u stanju, neka to uradi riječima (neka naredi da se ukloni), a ako ni to ne bude u stanju, neka ga bar srcem svojim prezre, a to je najslabiji čin imana (vjerovanja).” (Muslim)

I, također, je rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, ili ćete naređivati dobro i odvraćati od zla, ili će vam Allah poslati kaznu, pa ćete moliti a On vam se neće odazvati.” (Tirmizi)

24. Islam i pokajanje

Pokajanje od svakog učinjenog grijeha stroga je dužnost. Ako se učinjeni grijeh odnosi samo na Božije pravo, a ne povezuje se s pravom nekog čovjeka, onda pokajanje ima tri uslova. Prvi je da odmah prestane sa činjenjem tog grijeha, drugi, da se srcem kaje zbog njegovog izvršenja, i treći, da čvrsto odluči da se nikada više neće vratiti tom grijehu. A ako je, pak, grijeh učinjen prema nekom čovjeku, onda pokajanje, pored prethodna tri, ima još jedan uslov: da se oštećenome vrati njegovo pravo.

Uzvišeni Allah kaže: Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.” (Kur’an, 39:53)

Muhammed ﷺ je rekao: “Zaista, Allah prima pokajanje Svoga roba, sve dok mu duša ne stigne u njegovo grlo (do posljednjeg daha).” (Tirmizi)

Prihvatanjem islama brišu se svi grijesi koje je čovjek do tada počinio. Muhammed ﷺ je rekao: “Islam briše ono što je bilo prije njega.” (Muslim)

25. Islam i skromnost u pogledu žudnje za ovim svijetom

Uzvišeni Allah kaže: …život na ovom svijetu je samo varljivo naslađivanje. (Kur’an, 57:20)

Muhammed ﷺ je rekao: “Budi na dunjaluku kao da si stranac ili prolaznik.” A Ibn Omer t govorio je: “Kada zanoćiš, nemoj očekivati jutra, a kada osvaneš, nemoj očekivati noći, iskoristi zdravlje prije bolesti i iskoristi život prije smrti.” (Buhari)

Također je rekao: “Umrlog prate tri stvari: porodica, imetak, i njegovo djelo, pa se dvoje vrati, a jedno ostane; vrate se njegova porodica i imetak, a ostane njegovo djelo.” (Buhari i Muslim)

I rekao je: “Budi skroman na dunjaluku, zavoljet će te Allah, i budi skroman prema onome što je u posjedu svijeta, pa će te svijet voljeti.” (Ibn Madže)

26. Islam i zadovoljstvo blagodatima i odgovornost prema njima

Muhammed ﷺ je rekao: “Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome narodu), zdravog tijela, ima hrane za čitav dan; tome kao da je svo dunjalučko bogatstvo dato!” (Tirmizi)

Također je rekao: “Nije bogatstvo u mnoštvu imetka, nego je bogatstvo u bogatstvu duše.” (Buhari i Muslim)

Što se tiče odgovornosti prema blagodatima koje su čovjeku date Muhammed ﷺ je rekao: “Niko se neće pomaknuti s mjesta obračuna, dok ga Allah ne upita za: život – u što ga je proveo, za znanje – je li po njemu radio, za imetak – odakle ga je zaradio i u šta ga je potrošio, i za tijelo – u što ga je koristio.” (Tirmizi, Nesai’)

27. Islam zabranjuje mijenjanje Allahovog stvaranja

Da nije dozvoljeno mijenjati Allahovo stvaranje, tj. Allahova stvorenja kakvim ih je Allah stvorio, ukazuje govor Uzvišenog Allaha: A on (šejtan) je rekao: “Ja ću se sigurno potruditi da preotmem za sebe određen broj Tvojih robova, i navodiću ih, sigurno, na stranputice, i primamljivaću ih, sigurno, lažnim nadama, i sigurno ću im zapovjediti pa će stoci uši rezati, i sigurno ću im narediti pa će stvorenja Allahova mijenjati!” A onaj ko za zaštitnika šejtana prihvati, a ne Allaha, doista će propasti! (Kur’an, 4:118-119)

Prema tome, šejtan je taj koji naređuje da se mijenjaju Allahova stvorenja. Stoga islam zabranjuje mijenjanje polova, plastične operacije uljepšavanja (osim ako su u pitanju deformiteti), kloniranje, i sl.

Islam, također, zabranjuje muškarcima da oponašaju žene, a ženama muškarce: “Muhammed ﷺ je prokleo muškarce koji oponašaju žene u nošnji i žene koje u nošnji oponašaju muškarce.” (Buhari)

28. Islam podstiče na rad i traži da se čovjek izdržava od rada svojih ruku a zabranjuje prosjačenje

Muhammed ﷺ je rekao: “Da neko od vas uzme užad, zatim ode na brdo i donese breme drva na svojim leđima, pa ih proda, i Allah mu njima sačuva obraz (da ne traži od drugih), bolje mu je nego da traži od svijeta, pa mu on ili dadne ili ne dadne.” (Buhari)

I rekao je: “Kada bi nastupio Sudnji dan, a u ruci nekog od vas bila sadnica, ako bude u mogućnosti da je zasadi, neka to učini.” (Ahmed)

I kaže: “Gornja ruka (ona koja dijeli) bolja je od donje ruke (one koja uzima).”

I kaže: “Zaklinjem se: …da neće čovjek početi prositi, a da mu Allah (zbog toga) ne dadne siromaštvo i neimaštinu.” (Tirmizi)

29. Islam zabranjuje pohlepu i škrtost ali zabranjuje i rasipništvo

Uzvišeni Allah kaže: Onaj ko se sačuva pohlepe i gramzljivosti, bit će od spašenih. (Kur’an, 64:16)

Muhammed ﷺ je rekao: “Neće se spojiti kod muslimana škrtost i (potpuno) vjerovanje.” (Ahmed i Nesai’)

I rekao je: “Kada bi čovjek imao punu dolinu zlata, zaželio bi da ima dvije doline, a njegova usta neće ništa napuniti do prašina, a Allah prima pokajanje od onog ko se pokaje.” (Buhari i Muslim)

Što se tiče rasipanja Uzvišeni Allah kaže: Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo, jer su rasipnici braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan. (Kur’an, 17:26-27)

30. Islam naređuje čuvanje jezika

Islam naređuje lijep govor i čuvanje jezika. Muhammed ﷺ je rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti.” (Buhari i Muslim)

I, takođe je rekao: “Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su mirni drugi muslimani.” (Buhari i Muslim)

Islam, također, strogo zabranjuje ogovaranje. Uzvišeni Allah kaže: …i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a to je vama odvratno, zato se Allaha bojte, Allah, doista, prima pokajanje i milostiv je. (Kur’an, 49:12)

Muhammed ﷺ je rekao: “Znate li šta je to ogovaranje?” Rekoše: “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.” Reče: “Da spomeneš svog brata po onom što on ne voli.” Rečeno je: “Šta misliš ako pri njemu bude ono što kažem?” Reče: “Ako pri njemu bude to što kažeš, ti si ga ogovorio, a ako ne bude to pri njemu, ti si ga potvorio.” (Muslim)

Isto tako neki ljudi se trude da pokvare odnose među ljudima i da ubacuju neprijateljstvo u njihova srca, a ne znaju da su time izloženi Allahovoj srdžbi, jer Muhammed ﷺ kaže: “Neće ući u Džennet onaj koji prenosi tuđe riječi kako bi pravio smutnju među ljudima.” (Buhari i Muslim)

Stoga, islam podstiče na provjeravanje svega što se govori ili prenosi. Uzvišeni Allah kaže: I ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati. (Kur’an, 17:36)

I kaže: O vjernici, ako vam nekakav grješnik donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onog što ste učinili pokajete. (Kur’an, 49:6)

Muhammed ﷺ kaže: “Dovoljno je čovjeku laži da priča sve što čuje.” (Muslim)

Islam, također, zabranjuje bestidan i ružan govor. Muhammed ﷺ je rekao: “Vjernik ne vrijeđa, ne proklinje, nije bestidan i besraman.” (Tirmizi)

31. Islam naređuje istinu a zabranjuje laž

Uzvišeni Allah kaže: O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. (Kur’an, 33:70)

Muhammed ﷺ je rekao:  “Držite se istine, jer, doista, istina vodi ka dobročinstvu, a dobročinstvo vodi ka Džennetu. A neće čovjek ustrajavati na govoru istine i njenom traženju, a da ne bude upisan kod Allaha kao iskren. A čuvajte se laži, jer, doista, laž vodi ka griješenju, a griješenje vodi ka vatri, i neće čovjek ustrajavati u lažnom govoru i traženju neistine sve dok ne bude upisan kod Allah kao lažov.” (Buhari i Muslim) 

I rekao je: “Reci istinu pa makar i gorka bila.” (Ibn Hibban)

Islam, također, u najveće grijehe ubraja lažno svjedočenje.

32. Islam i ispunjavanje dogovora i objećanja

Uzvišeni Allah kaže: I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali i ne kršite zakletve kad ste ih tvrdo dali. (Kur’an, 16:91)

Muhammed ﷺ je rekao: “Muslimani ispunjavaju zadate uslove.” (Tirmizi i Ebu Davud)

I rekao je: “Tri su svojstva licemjera: kada govori laže, kada obeća ne ispuni i kada mu se nešto povjeri (ostavi u emanet), on to pronevjeri.” (Buhari i Muslim)

33. Islam strogo zabranjuje ubistvo i samoubistvo

Nema sumnje da jedno od najvećih prava koje čovjek ima jeste pravo na život i da je ugrožavanje ovog prava jedno od najvećih nedjela. Uzvišeni Allah kaže: …ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao. (Kur’an, 5:32)

Muhammed ﷺ je rekao: “Veliki grijesi su: mnogoboštvo, neposlušnost roditeljima, ubistvo i lažna zakletva.” (Buhari)

Shodno ovome islam strogo zabranjuje i abortus, osim u nuždi – ako je u pitanju život majke.

Što se tiče samoubistva, čovjekov život je emanet (odgovornost) koji mu je dat, i nije dozvoljeno uništiti ga, bez obzira kakve okolnosti postojale. On Svevišnji je zabranio samoubistvo i nanošenje štete ili ozljeda po tijelu, rekavši: I ne bacajte se rukama svojim u propast. (Kur’an, 2:195).

Muhammed ﷺ prijeti Džehenemom onome ko sebi oduzme život. Zato je u islamskim zemljama najmanji procenat samoubistava i pored toga što imaju veoma mnogo problema, siromaštva i sl.

34. Islam naređuje čednost a strogo zabranjuje razvrat i ono što njemu vodi

Jedna od odlika islama objavljena od Gospodara svjetova je i to da on gradi čistu zajednicu postavljenu na plemenitom moralu, čistoći, čednosti i uzvišenim vrijednostima. Jedna od naljepših osobina čovjeka jeste stid. Muhammed ﷺ je rekao: “Stid donosi samo dobro.” (Buhari i Muslim)

Uzvišeni Allah kaže: Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu zna ono što oni rade. (Kur’an, 24:30)

 Blud je veliki grijeh, razvrat i odvratno djelo. Svemogući Allah zabranio ga je rekavši: I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan put! (Kur’an, 17:32)

Zbog njegove opasnosti i velike štete, Svevišnji Allah ga je strogo zabranio i odredio strogu kaznu za bludnike na ovome i na budućem svijetu. Također je zabranio sve ono što tome vodi poput: razgolićavanja, miješanja muškaraca i žena i osamljivanja među njima. Islam, također, strogo zabranjuje homoseksualizam, sodomiju, i sl.

35. Islam strogo zabranjuje bespravno jedenje imetka

Uzvišeni Allah kaže: Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepošten (nedozvoljen) način… (Kur’an, 2:188)

Islam strogo zabranjuje krađu, otimanje, kamatu, davanje mita, kockanje, varanje, prevaru i obmane u trgovini i drugim stvarima, itd. Sve navedene stvari su sigurni put u propast. To su jedne od najštetnijih, po dušu čovjeka najgorih i po imetak najopasnijih navika, koju stoga, kao takve, islam najstrožije osuđuje i zabranjuje. U njima je bespravno sticanje imetka sa mnogim štetnim posljedicama.

Kamata sa sobom nosi štete koje pogađaju cijelo društvo, čini ljude siromašnim i uništava porodice. Bavljenje kamatom je jedan od najvećih grijeha. Muhammed ﷺ je prokleo onoga ko uzima kamatu, ko je daje, pisara i svjedoke, te rekao: “U pogledu grijeha svi su isti.” (Muslim)

Također, je rekao: “Allah je prokleo i onoga ko daje, i onoga ko prima mito.” (Ahmed i Ibn Madže)

Što se tiče kockanja Uzvišeni Allah kaže: Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti? (Kur’an, 5:91)

Što se tiče prevare i obmane Muhammed ﷺ je rekao: “Ne pripada nama onaj ko nas vara.” (Muslim)

36. Islam i ishrana

Islamski  propisi otklanjaju i zabranjuju sve radnje i postupke koji vode nepravilnoj i štetnoj ishrani. Islam naglašava koncept umjerene ishrane. Zato  musliman ne treba jesti dok ne ogladni i piti dok ne ožedni. Uzvišeni Allah kaže: I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (Kur’an, 7:31)

Muhammed ﷺ je rekao: “Najgora posuda koju čovjek može napuniti je njegov stomak. Nekoliko zalogaja koji mogu čovjeka držati uspravnim su mu dovoljni. Međutim, ako on mora jesti više, onda neka napuni jednu trećinu hranom, jednu trećinu vodom, a jednu trećinu neka ostavi za lako disanje.” (Tirmizi)

37. Islam zabranjuje alkohol i sve što opija (droge i sl.)

Islam zabranjuje konzumiranje svega onoga što šteti. Zabranjeno je sve što uništava organizam, truje ga, slabi i onemogućava njegovo normalno funkcionisanje. Cijeli svijet pati od problema alkohola i opojnih sredstava. Alkohol je majka svih zala. On je, također, jedan od vodećih uzroka smrti. Islam je veoma strog u borbi protiv ovih pošasti te je zabranio sve ono što utiče na gubljenje razuma bez obzira koliko se razlikovala njihova imena. Uzvišeni kaže: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo, zato se toga klonite da biste postigli što želite. (Kur’an, 5:90)

Muhammed ﷺ je rekao: “Sve što opija je zabranjeno…” (Muslim)

I rekao je: “Allah je prokleo alkohol i onoga ko ga pije, toči, prodaje, onoga kome se prodaje, onoga ko ga pravi, ko ga nosi i kome se nosi.” (Ebu Davud)

38. Islam zabranjuje svinjsko meso

Kao što smo već spomenuli islam zabranjuje konzumiranje svega onoga što šteti čovjeku. Među onome što šteti spadaju stvari i životinje koje su nečiste i koje se hrane nečistoćom. Uzvišeni Allah kaže: Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo… (Kur’an, 5:3)

Svinja je jedna od najprljavijih životinja na zemlji. Ona živi u blatu, svojoj nečistoći i prljavštini. Svinja je najbolji skupljač otpadaka i smeća. Svinja je životinja koja će pojesti svoje mrtvo mladunče, jer ona je strvožder. Jedenje svinjetine može uzrokovati mnoge teške bolesti.

Štaviše i Biblija zabranjuje svinjsko meso: „A svinja,  iako ima papak, i to papak razdvojen, ne preživa – za vas je nečista. Njihova mesa nemojte jesti, niti se njhove strvine doticati – za vas su one nečiste.“ (Biblija, Levitski zakon, 11:7-8)

39. Islam i čistoća

Islam veliku pažnju pridaje čistoći a zabranjuje nečistoću i nečiste stvari. Uzvišeni Allah je naredio muslimanu da održava čistim svoje unutrašnje i spoljašnje stanje. Uzvišeni kaže: Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste. (Kur’an, 2:222)

 Muslimani se obredno čiste za obavljanje molitve, kojih ima pet obaveznih u toku dana, i pri tom otklanjaju nečistoću sa tjela, i mjesta gdje obavljaju molitvu ukoliko je ima.

Islam, također, podstiče na pranje zuba, Muhammed ﷺ je rekao: “Kada ne bih otežao svome ummetu, naredio bih mu da upotrebljava misvak (čisti zube) pri svakom namazu.” (Buhari i Muslim)

Također, čišćenje nakon obavljanja nužde (velike ili male) je obaveza. Isto tako je obaveza supružnicima da se okupaju nakon odnosa, ili onome ko je polucirao.

Islam, također, podstiče da čovjek lijepo izgleda i oblači lijepu odjeću. Muhammed ﷺ je rekao: “Uzvišeni Allah voli da se vide tragovi Njegovih blagodati na Njegovom robu.” (Tirmizi)

S druge strane islam zabranjuje nečiste stvari, poput odnosa sa ženom za vrijeme menstruacije i postporođajnog perioda, ili u analni otvor. Muhammed ﷺ je rekao: “Ko spolno opći sa ženom dok ima menstruaciju, ili spolno opći sa ženom u analni otvor, ili ode vraču, taj je uznevjerovao u ono što je objavljeno Muhammedu.” (Tirmizi)

40. Islam strogo zabranjuje sihr (magiju), vračanje, gatanje, sujevjerje, nošenje zapisa i hamajlija

Unatoč industrijskom i tehnološkom napretku svijeta, milioni ljudi širom svijeta žive u zatvorenom i mračnom svijetu sihra, magije i vradžbine. Muhammed ﷺ je rekao: “Klonite se sedam upropaštavajućih grijeha!” Upitaše: “O Allahov Poslaniče, a koji su to grijesi?” On je kazao: “Pridruživanje sudruga Allahu, sihr (magija, čini), bespravno ubijanje, kamata, jedenje imetka siročeta, bježanje sa bojnog polja, i potvora čestitih vjernica.” (Buhari i Muslim)

Koliko je samo života uništio sihr, a oni koji se time bave su nevjernici. Uzvišeni Allah kaže: Učili su ono što će im nauditi i od čega nikakve koristi neće imati, iako su znali da onaj koji tom vještinom vlada neće nikakve sreće na onom svijetu imati. A doista je jadno ono za šta su se prodali, kad bi samo znali!  (Kur’an, 2:102)

I kaže: A čarobnjaci neće nikad uspjeti! (Kur’an, 10:77)

41. Islam i strpljivost

Uzvišeni Allah kaže: O vjernici, budite strpljivi, budite izdržljivi… (Kur’an, 3:200)

Muhammed ﷺ je rekao: “Čudan li je primjer vjernika! U svakoj situaciji on dobija a takvo stanje nije ni s kim drugim nego samo sa vjernikom; ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje Allahu što mu donosi korist, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i šteta, on se strpi i postojano se drži, pa mu i to donosi nagradu od Allaha.” (Muslim)

42. Islam oporučuje blagost i ostavljanje srdžbe

Uzvišeni Allah kaže: …i nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine. (Kur’an, 3:133-134)

Muhammed ﷺ je rekao: “Zaista je Allah blag i On voli blagost (ljubaznost) u svim stvarima.” (Buhari i Muslim)

Također je rekao: “U čemu god se nađe blagost (ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude unakaženo (manjkavo).” (Muslim)

I rekao je: “Nije junačina onaj koji u hrvanju sve savlada (obara), nego je junačina onaj koji vlada sobom pri srdžbi.” (Buhari i Muslim)

43. Islam zabranjuje oholost i podstiče na poniznost

Uzvišeni Allah kaže: O vjernici, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne nazivajte jedni druge ružnim nadimcima! O kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju, sami sebi čine nepravdu. (Kur’an, 49:11)

I kaže: Teško svakom klevetniku – podrugljivcu! (Kur’an, 104:1)

Muhammed ﷺ je rekao: “U Džennet neće ući osoba koja u svome srcu bude imala koliko jedan trun oholosti!” Neko od prisutnih reče: “Čovjek voli da mu odjeća i obuća budu lijepi (pa da li je to oholost)?”, a Poslanik ﷺ odgovori: “Allah je lijep i voli ljepotu. Oholost je odbijanje istine i ponižavanje ljudi.” (Muslim)

Također je rekao: “Doista mi je Allah objavio da budete ponizni jedni prema drugima, tako da se ne ponosi jedan nad drugim niti da nepravdu čini jedan prema drugom.” (Muslim)

I kaže: “Dovoljno je čovjeku grijeha da potcjenjuje (prezire) svoga brata muslimana.” (Muslim)

44. Islam zabranjuje uhođenje, sumnjičenje i zavist

Muhammed ﷺ je kazao: “Čuvajte se sumnjičenja, jer je sumnjičenje najlažniji govor. Nemojte prisluškivati, nemojte špijunirati, nemojte zavidjeti jedni drugima, nemojte se međusobno mrziti, nemojte jedni drugima okretati leđa, budite braća, o, Božiji robovi, kao što vam je On naredio. Musliman je muslimanu brat i on mu ne čini nepravdu; ne ponižava ga i ne prezire. Bogobojaznost je ovdje, bogobojaznost je ovdje – i pokaza na svoje grudi. Dovoljno je čovjeku zla da prezire svog brata muslimana. Svakom muslimanu zabranjena je krv, čast i imetak drugog muslimana. Allah ne gleda u vaša tijela niti u vaše likove, nego gleda u vaša srca i vaša djela.” (Muslim)

Što se tiče zavisti Uzvišeni Allah kaže: Zar ljudima zavide na onome što im je Allah iz obilja Svoga darovao? (Kur’an, 4:54) Muhammed ﷺ je rekao: “Čuvajte se zavisti, jer zavist uništava dobra djela, kao što vatra uništava drva.” (Ebu Davud)

Također, islam traži da se čovjek kloni onoga što ga se ne tiče. Muhammed ﷺ je rekao: “Od ljepote islama – vjere jednog čovjeka jeste da se kloni onoga što ga se ne tiče.” (Tirmizi)

45. Islam podstiče na nesebičnost, samilost i saosjećanje sa drugima

Muhammed ﷺ je rekao: “Primjer vjernika u međusobnoj pažnji, milosrđu i saosjećanju primjer je jednog tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi odazovu mu se i pridruže u bolu sa nesanicom i temperaturom.” (Buhari i Muslim)

Također je rekao: “Allah se neće smilovati onome ko se ne smiluje ljudima.” (Buhari i Muslim)

Isto tako islam podstiče da se drugome želi ono što i sebi. Muhammed ﷺ je rekao: “Niko od vas neće biti vjernik sve dok ne bude svome bratu želio ono što želi sebi.” (Buhari i Muslim)

Islam oporučuje prikrivanje grješaka. Muhammed ﷺ je rekao: “Onome ko prikrije sramotu muslimana, Allah će prikriti njegovu na Sudnjem danu.” (Buhari i Muslim)

Islam traži uspostavljanje reda i mira među ljudima. Uzvišeni Allah, kaže: Nema nikakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traže da se milostinja udjeljuje, ili da se dobra djela čine, ili da se uspostavlja sloga medu ljudima. (Kur’an, 4:114)

I kaže: Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala. (Kur’an, 49:10)

Islam, također, zabranjuje iskazivanje zluradosti zbog nesreće drugog. Uzvišeni Allah kaže: One koji žele da se među vjernicima širi razvat, čeka kazna i na ovom i na budućem svijetu. (Kur’an, 24:19)

Muhammed ﷺ je rekao: “Ne raduj se nesreći drugog, jer možda se Allah njemu smiluje, a tebe iskuša!” (Tirmizi)

46. Islam i lijep karakter (moral, ponašanje)

Muhammed ﷺ je upitan o onome šta najviše uvodi ljude u Džennet, pa odgovori: “Bogobojaznost i lijep moral (ponašanje).” Potom je upitan što najviše uvodi ljude u Džehennem, pa je rekao: “Usta i spolni organ.” (Tirmizi)

I rekao je: “Zaista su među vama najbolji oni koji su najljepšeg ponašanja.” (Buhari i Muslim)

I kaže: “Najdraži i najbliži meni na Sudnjem danu će biti ljudi najljepšeg morala, a najmrži i najudaljeniji od mene na Sudnjem danu će biti brbljivci, hvalisavci i oni koji usiljeno govore.” (Tirmizi)

Štaviše islamsko ponašanje ide toliko u detalje da zabranjuje došaptavanje dvojice uz prisustvo trećeg bez njegove dozvole kako ga ne bi uvrijedili ili kako ne bi nešto loše pomislio, kao i što zabranjuje da se sjedne na tuđe mjesto.

Muhammed ﷺ je rekao: “Zabranjeno je dvojici da se sašaptavaju u prisustvu trećeg.” (Buhari i Muslim) Isti propis je kada razgovaraju jezikom nerazumljivim za trećeg.

Allahov Poslanik ﷺ je, također, rekao: “Neka nipošto neko od vas ne podigne čovjeka s njegovog mjesta, kako bi on na njega sjeo, nego se razmaknite i mjesta jedni drugima napravite.” (Buhari i Muslim)

47. Islam posebnu pažnju posvjećuje bračnoj zajednici i lijepom postupanju prema suprugama

Islam podstiče na brak i na formiranje porodice. Uzvišeni Allah kaže: Udavajte neudate i ženite neoženjene… (Kur’an, 24:32)

Muhammed ﷺ je rekao: “Brak je moj sunnet (praksa), a onaj ko ne radi po mom sunnetu ne pripada meni.” (Ibn Madže)

Uzvišeni Allah je spomenuo koristi braka u jednom kratkom ajetu rekavši: One su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. (Kur’an, 2:187) Tako svaki od supružnika čuva drugog i štiti ga od svih uticaja koji upropaštavaju njegov moral ili umanjuju njegovu plemenitost ili štete njegovom tijelu, kao što odjeća štiti od hladnoće, tako isto svaki od supružnika čuva drugog.

Muhammed ﷺ je rekao: “Najbolji među vama su oni koji su najbolji svojim porodicama, (tj. suprugama), a ja sam najbolji prema svojoj porodici.” (Tirmizi)

Također, je rekao: “Oporučujte jedni drugima da budete dobri prema svojim ženama.” (Buhari)

Islam je počastio ženu i uzdigao je na najveće stepene, o čemu će više govora biti kasnije.

48. Islam naređuje djeci dobročinstvo prema roditeljima i roditeljima prema djeci

Uzvišeni Allah kaže: Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obožavate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: “Uh!” – i ne odbij ih od sebe, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: “Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali.” (Kur’an, 17:23-24)

Također, Muhammed ﷺ je zabranio neposlušnost roditeljima i ubrojao je u najveće grijehe, i oporučio je da je najpreča osoba da se prema njoj lijepo odnosi majka, a zatim otac.

U ljepote islama, također, ubraja se i to što pravo roditelja kod djece nije ograničio samo na vrijeme dok su oni živi, nego njihovo pravo ne prestaje ni poslije smrti, na način što će upućivati dovu (molbu) Allahu za njih, ispuniti zavjete koje su ostavili, održavati prijateljske veze koje su oni održavali, udjeljivati na njihovo ime milostinju, itd.

Uzvišeni Allah kao što je obavezao djecu mnogim obavezama prema roditeljima isto tako je obavezao i roditelje mnogobrojnim obavezama prema djeci. Neke od tih obaveza bivaju prije njihovog samog rođenja, a tiču se odabira dobrog supružnika; a neke bivaju poslije rođenja u vidu: nadijevanja lijepog imena, nježnosti i samilosti prema njima, lijepog odgoja, izdržavanja dok sami ne budu mogli da se izdržavaju, izjednačavanja sve djece, bez odlikovanja jednih nad drugim, itd.

49. Islam i održavanje rodbinskih veza

Islam je uspostavio principe na kojima se bazira komunikacija među ljudima, a posebno mjesto dao je rodbinskim vezama. U islamu bližnju rodbinu, sa kojima je obaveza održavanje veza, sačinjavaju svi oni s kojima se ne može zasnovati bračna zajednica, a sa daljnjim rođacima je održavanje veza preporučeno.

Uzvišeni Allah kaže: Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. (Kur’an, 4:1)

Muhammed ﷺ je o održavanju rodbinskih veza kazao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka održava rodbinske veze.” (Buhari)

Održavanje rodbinskih veza se iskazuje kroz: posjećivanje, ugošćivanje, brigu o njima, pomaganje, davanje poklona, poštovanje, itd.

50. Islam i prava komšija i gostiju

Mnogo ljudi ne posjećuje svoje komšije i ne pita za njih. Ima ljudi koji uznemiravaju svoje komšije. Ovakva vrsta izolacije je rezultat savremenog života koji je učinio da mnogi ljudi zaborave svoje obaveze prema zajednici. Muhammed ﷺ kaže: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka počasti susjeda.” (Buhari i Muslim)

Također je rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga komšiju.” (Buhari i Muslim)

Rekao je i ovo: “Nije vjernik (potpunog vjerovanja) onaj koji zanoći sit, a njegov komšija je gladan.” (Buhari)

Što se tiče gostoprimstva, ono je odraz lijepog ponašanja i dobro djelo na koje je islam podstakao. Muhammed ﷺ je kazao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka počasti svoga gosta.” (Buhari i Muslim)

Međutim ovdje treba napomenuti da islam zabranjuje ulazak u tuđe kuće bez prethodnog najavljivanja i dozvole, što je kod nas, nažalost, jako učestala i ružna pojava. Uzvišeni Allah kaže: O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite dok dopuštenje ne zatražite i dok ukućane ne pozdravite. (Kur’an, 24:27)

51. Islam i prava siromašnih i slabih

Islam je došao s potpunim sistemom koji vodi brigu o svakom pojedincu i svim kategorijama u društvu, garantujući svakom od njih njegovo pravo. Društvo u kojem slabi i siromašni osjećaju da su bitni i da se odgovorni o njima brinu jeste društvo u kojem vlada solidarnost, milosrđe i humanost, društvo čije se blagodati prosipaju na svakoga.

Islam je propisao izdvajanje zekata (obavezne milostinje), koji se udjeljuje onima u potrebi. Međutim, isto tako podstiče na udjeljivanje dobrovoljne milostinje. Uzvišeni Allah kaže: Što god podijelite, On će vam nadoknaditi, jer On je najbolji opskrbitelj. (Kur’an, 34:39)

Muhammed ﷺ je kazao: “Sadaka (milostinja) neće umanjiti imetak…” (Muslim)

Također je rekao: “Svaki je musliman dužan podijeliti sadaku (milostinju).” Neko reče: “A šta ako je nema?” “Zarađivat će svojim rukama, i tako sebi privređivati, a i sadaku dijeliti”, odgovori Poslanik. “A šta ako ne bude mogao?” “Pomoći će nevoljniku koji je u nuždi.” “A šta ako ne bude mogao?” “Naređivat će na dobro i korisno.” “A šta ako ni to ne bude radio?” “Suzdržavat će se od zla, jer mu je i to sadaka.” (Buhari i Muslim)

Islam, također, podstiče na davanje pozajmica. Muhammed ﷺ je rekao: “Ko odgodi dug dužniku koji ima poteškoće pri vraćanju duga, za svaki dan čekanja vraćanja duga piše mu se sadaka (milostinja) u vrijednosti tog duga. Međutim, kad nastupi rok za vraćanje duga, ali ga i nakon toga odgodi, on će isto za svaki dan imati duplu sadaku u vrijednosti duga za svaki dan koji prođe.” (Ahmed)

A posebna nagrada pripada onima koji oproste dug. Muhammed ﷺ je kazao: “Bio je jedan trgovac koji je pozajmljivao ljudima imetak, pa kada bi vidio onog ko je u neimaštini i oskudici (od njegovih dužnika) rekao bi svojim mladićima: ‘Pređite mu preko toga (oprostite mu dug) ne bi li Allah prešao preko naših grijeha’, pa mu je Allah prešao preko njegovih grijeha.” (Buhari i Muslim)

Islam, također, naređuje da se vodi briga o siročadima, da im se dobročinstvo čini te da im se pruži ruka pomoći. Uzvišeni kaže: I siroče ne ucvili. (Kur’an, 93:9)

Muhammed ﷺ je kazao: “Ja i onaj koji vodi brigu o siročetu ćemo u Džennetu biti (blizu) kao ovo dvoje”, pa je pokazao svoja dva prsta. (Muslim)

Također, Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Svemogući i Uzvišeni Allah će na Sudnjem danu reći: ‘O sine Ademov, razbolio sam se, pa me nisi obišao!’ ‘Gospodaru, kako ću Te obići, ta Ti si Gospodar svjetova?!’, reći će on, a Allah će mu odgovoriti: ‘Zar nisi znao da se Moj rob, taj i taj, razbolio pa ga nisi obišao? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obišao, kod njega našao? O sine Ademov, tražio sam da Me nahraniš, pa Me nisi nahranio!’ ‘Gospodaru, kako ću Te nahraniti, ta Ti si Gospodar svjetova?!’, reći će on, a Allah će mu odgovoriti: ‘Zar nisi znao da je Moj rob, taj i taj, tražio da ga nahraniš, pa ga nisi nahranio? Zar nisi znao da bi to, da si ga nahranio, kod Mene našao? O sine Ademov, tražio sam da Me napojiš, pa Me nisi napojio!’ ‘Gospodaru, kako ću Te napojiti, ta Ti si Gospodar svjetova?!’, reći će on, a Allah će odgovoriti: ‘Moj rob, taj i taj, je tražio da ga napojiš, pa ga nisi napojio! Zar nisi znao da bi to, da si ga napojio, kod Mene našao?’” (Muslim)

I rekao je: “Obiđite bolesnog, nahranite gladnog, oslobodite zarobljenog!” (Buhari)

A o pravu djece i starih je rekao: “Nije od nas onaj koji nije milostiv prema našim mlađima, i koji ne poštuje naše starije.” (Ebu Davud i Tirmizi)

52. Islam i prava životinja

Samilost, u islamu nije ograničena samo na ljudsku vrstu, nego ona obuhvata i blagonaklonost prema životinjama. U vremenu kada je hrišćanska evropa izdavala knjige o načinima mučenja ljudi za potrebe inkvizicije, muslimani su pisali o lijepom postupanju prema životinjama. Nakon što je Poslanik ﷺ pripovijedao svojim drugovima kako su jednom čovjeku oprošteni grijesi jer je napojio psa, oni su upitali: “Allahov Poslaniče, zar u činjenju dobročinstva prema životinjama imamo nagradu?”, a on odgovori: “Za svako živo biće možete zaraditi nagradu.” (Buhari i Muslim)

Islam je zabranio mučenje životinja na bilo koji način, bilo to zatvaranjem, izgladnjivanjem, ili uzimanjem za metu, čak je zabranio i njihovo proklinjanje. Štaviše samilost prema životinjama, u islamu, ide do te mjere da se traži da se bude pažljiv prilikom njihovog klanja i da se to čini na najljepši način.

Zaključak: Na kraju čovjeku ne preostaje ništa osim da slijedi ovaj veličanstveni put, koji će ga izvesti iz tmina na svjetlo, na kojem će za svaki, naizgled, težak i neizliječiv problem naći rješenje, za svaku novonastalu situaciju i pojavu naći propis, za svaku malu i veliku stvar uputstvo i savjet. Jedini ispravni put koji će ga učiniti srećnim i na ovom i na onom – vječnom svijetu.

Odlomak iz knjige Poziv Istine – Irfan Hajrudin Klica (dipl. teolog i dipl. psiholog)

Skinite knjigu u PDF-formatu:

Download Now