Home / Tekst / Verske teme / Odgoj i duhovnost / Strpljivost u nedaćama

Strpljivost u nedaćama

Uzvišeni Allah kaže: “Oni koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti. To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.” (El-Bekara, 156–157)

Pod nevoljom spomenutom u ajetu označava se svaka bolest, nevolja i nedaća, bez obzira na to da li ona bila vezana za srce ili tijelo, ili pak za oboje. U njemu Uzvišeni Allah opisuje vjernike koje zadesi nešto od tih nedaća i kaže da je njihovo svojstvo da tom prilikom govore: “Mi smo u Allahovoj vlasti i pod Njegovom upravom. Sve što imamo, bilo da se radi o životima ili imecima nije naše, nego pripada Allahu. Kada nas Allah iskuša, to je samo sprovođenje Njegove volje nad onim što je u Njegovoj vlasti, a Njegovoj volji ne smije se i ne može suprostavljati.”


Jedan od znakova da je rob potpuno pokoran Allahu, Mudrom, Vlasniku svega, jeste i zadovoljstvo Njegovom odredbom i zahvalnost na tome, jer sve što Allah odredi, korisno je za nas, pa makar mi to u prvi mah i ne osjetili.

Ne samo da smo mi u Allahovoj vlasti, nego ćemo se Njemu i vratiti, a On će svakog nagraditi ili kazniti, shodno njegovim postupcima.

Ukoliko se strpimo kada nas nedaća zadesi, želeći pri tome nagradu od Allaha, On će nas nagraditi, a ukoliko se pak u takvim situacijama nesmotreno budemo ponašali, nećemo imati nagradu i sevap. Jedan od najvećih uzroka strpljenja na nedaćama jeste svjesnost čovjeka da je on samo Allahov rob i da će se Njemu svi vratiti.

Svi oni koji se strpe na nedaćama bit će nagrađeni i pohvaljeni od Gospodara. Takvima će biti ukazana Njegova milost, a ta milost ogleda se, između ostalog, i u činjenici da im On pomaže u ostvarenju te osobine, kako bi stekli što potpuniju nagradu.

Vjernici opisani ovim svojstvima su upućeni jer su spoznali istinu koja označava njihovu svjesnost da pripadaju Allahu i da će se Njemu vratiti, te njihovu praktičnu primjenu koja se ogleda kroz strpljivost u nedaćama.

Iz ovog ajeta također možemo shvatiti da osobi koja se ne strpi na nedaćama, pripada suprotno onome što čeka strpljivog. Dakle, nju čeka kuđenje, kazna, zabluda i veliki gubitak.

Kako li je samo velika i ogromna razlika između ove dvije skupine?!

Uzvišeni Allah ovim ajetima priprema čovjeka na strpljivost prije nego što se nedaća i desi, kako bi je na što lakši i bezbolniji način dočekao i s njom se nosio. Zatim, ajetima pojašnjava način na koji se bori sa nedaćama, a to je strpljenje, te se ukazuje na uzroke koji nam pomažu da budemo strpljivi. Također, kroz ove Allahove riječi vidimo i nagradu za sve one koji se budu okitili spomenutim osobinama.

Treba znati da su iskušenja i nedaće Allahovi zakoni koji će se uvijek sprovoditi, i da se Njegovi zakoni ne mijenjaju. (Sa’di, Tejsirul-kerimir-rahman)

Izraz musibet koji se spominje navedenom ajetu odnosi se na svaku nevolju koja pogađa vjernika, a najveće su one nevolje koje su vezane za vjeru. Uzvišeni Allah propisao nam je izgovaranje spomenutih riječi, jer preko njih ublažavamo nedaću koja nas pogodi. Zapravo, izgovarajući ove riječi, mi priznajemo robovanje Allahu i Njegovu vlast nad nama, a s druge strane potvrđujemo i da će nas On oživiti iz kabura, te da ćemo Mu se vratiti.

U pogledu riječi: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti”, prenosi se da je Seid b. Džubejr rekao: “One nisu podarene nijednom vjerovjesniku prije našeg, a da ih je Jakub poznavao, ne bi rekao: O Jusufe, tugo moja!

Uzvišeni Allah spušta svoj salavat na strpljive robove koji prilikom nedaće priznaju da je sve Allahovo i da ćemo se Njemu vratiti.

Prema tumačenjima islamskih učenjaka, Allahov salavat robu označava praštanje, milost, blagoslov, počast na oba svijeta i lijep spomen. (Vidjeti: Kurtubi, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an)

Ebu Alija navodi da Allahov salavat robu označava njegovu pohvalu i lijep spomen kod meleka, a salavat meleka označava njihovu dovu Allahu za tog roba. (Buhari)

Nema sumnje da svakog čovjeka pogađaju nedaće, i ljudi se u tim prilikama različito ophode i ponašaju, shodno svome imanu i čvrstini vjerovanja u Allaha.

U tim prilikama, kao i drugim, musliman bi trebao ostati priseban i svjestan da ga Allahova odredba nije mogla zaobići. Svaki musliman bi trebao biti svjestan hadisa u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: Čuvaj Allaha, naći ćeš Ga pred sobom. Sjeti se Allaha kada si u blagostanju, sjetit će te se kada si u teškoći. Dobro znaj, ono što te snašlo nije te moglo zaobići, a ono što te zaobiđe, nije te moglo snaći. Znaj da pobjeda dolazi sa strpljivošću, a veselje s tugom, te da u svakoj poteškoći ima olakšanje.” (Ahmed, hadis je vjerodostojan)

U ovom hadisu nalazi se nekoliko koristi:

● Onog čovjeka koji, dok je zdrav i u blagostanju, obožava Allaha, On će pomoći onda kada mu ta pomoć bude potrebna, u stanju bolesti i drugim poteškoćama.

● Ako je Allah odredio nešto čovjeku, to ga nikako ne može zaobići, a ako mu nešto nije odredio, to ga nikako ne može zadesiti.

● Hadis donosi radosnu vijest strpljivima, kao i to da je pobjeda povezana sa strpljenjem.

● Također, hadis donosi radosnu vijest da olakšanje dolazi nakon poteškoće i kad god čovjeka zadesi nedaća, Allah će mu nakon toga dati izlaz.

● Kada čovjeka zadesi poteškoća, on nakon toga treba očekivati olakšanje, što Uzvišeni Allah spominje u Kur’anu: “Pa, zaista, s mukom je olakšanje, zaista, s mukom je olakšanje!” (El-Inširah, 5–6). Kada te pogodi nedaća i budeš u teškom stanju, okreni se Allahu i čekaj olakšanje, iskreno vjerujući u Njegovo obećanje.

● Kroz ovaj hadis robu se daje podrška i pruža olakšanje prilikom nedaće koja ga pogodi i dobra koje izgubi: “Dobro znaj, ono što te snašlo nije te moglo zaobići, a ono što te zaobišlo, nije te moglo snaći.” Prvom rečenicom pruža mu se podrška i olakšanje u situaciji kada ga zadesi šteta, a drugom rečenicom onda kada ga zaobiđe određena blagodat. (Muhammed Salih el-Usejmin, Šerhul-erbeiinen-nevevijje)

Imajući sve ovo na umu, ukoliko vjernik želi da nedaću koja ga je pogodila, prebrodi i da za nju ima nagradu kod Uzvišenog Allaha, morao bi ojačati svoje vjerovanje, biti strpljiv i kazati ono što mu je propisano da tom prilikom kaže.

Ummu Selema prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah će nakon nedaće dati ono što je bolje svakom muslimanu kojeg zadesi nedaća, pa on kaže: ‘Inna lillahi ve inna ilejhi radžiun. Allahumme edžirni fi musibeti ve ahlif li hajren minha! – ‘Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti. Allahu, daj mi nagradu u ovoj nedaći i podari mi ono što je bolje!’” (Muslim)

 

(Preuzeto sa portala el- Asr)

About irfan

Pogledaj takođe

Pravednost u govoru

Savremena sredstva komunikacije omogućila su svim ljudima da u javnost iznose svoje mišljenje o svemu, …