Home / Tekst / Verske teme / Kur'anske teme / Šta znamo o Kur’anu? 

Šta znamo o Kur’anu? 

Mjesec u kojem je objavljen Kur’an je ramazan.

Noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur’ana je «Lejletul kadr».

Noć Kadr je skrivena u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.

Ta noć je vrijednija od hiljadu mjeseci!

Kur’an ima 114 sura ili poglavlja.

Kur’an ima 6236 ajeta. Prvi broj šest označava šest ajeta el-Fatihe, zadnji broj šest, šest ajeta sure en-Nas, a srednji broj 23 označava vremenski period u kojem je objavljen Kur’an koji započinje el-Fatihom, a završava surom en-Nas.

Kur’an ima 77845 riječi.

Kur’an ima 330733 harfa.Kur’an ima 30 džuzeva ili dijelova. Svaki džuz ima po 20 stranica.

Kuran ima 60 hizbova. 

Kur’an ima 240 Rub’ova.

Mekkanskih sura u Kur’anu ima 85.

Broj medinskih sura je 29.

Kur’an je objavljivan u periodu od 23 godine.

Kur’an ima slijedeća imena: al-Furqan, at-Tanzil, az-Zikr, al-Kitab, al-Wahj, Ahsanul-hadith, As-siratul mustaqim, ar-Ruh, al-U’rwatul wuthqa…

U Kur’anu ima 14 / 15 ajeta poslije čijeg čitanja treba učiniti sedždu.

Najduža sura u Kur’anu je sura el-Beqareh, ima 286 ajeta.

Najduži ajet u Kur’anu je 282. ajet sure el-Beqareh. Govori o dugu.

Najduža riječ u Kur’anu je Fe’esqajnakumuhu,  ima 11 harfova.

Najkraća sura u Kur’anu je sura el-Kewther, ima 3 ajeta.

Najkraći ajet u Kur’anu je: Mudhammetani , sura ar-Rahman.

U Kur’anu se spominju imena 25 poslanika. 

Pet sura imaju nazive po imenima poslanika: Junus, Hud, Jusuf, Ibrahim, Muhammed.

Poslanik koji se najviše spominje u Kur’anu je Musa, a.s. Spomenut je 136 puta.

Šest sura u Kur’anu imaju nazive po životinjama: Al-Baqara (krava), An-Naml (mravi), Al-Fil (slonovi), An-nahl (pčela), Al-ankabut (pauk).

Deset sura imaju nazive prema vremenskim periodima: suretul fedžri (zora), suretul-lejli (noć), suretud-duha (sredina prijepodneva), suretul asri ( ikindija ili vrijeme uopšte).

Kaznene mjere spomenute u Kur’anu su: kazna za zinaluk, kazna za potvoru, kazna za krađu, kazna za razbojništvo i kazna za nepravdu.

U Kur’anu su spomenute slijedeće životinje: krava, komarica, muha, mravi, pčele, zmija, deve (kamile), pas, vrana, slonovi, pauk, lav, skakavci, vuk, pupavac (ptica), konji, mazge, magarac.

U Kur’anu je po imenu spomenuto pet meleka: Džibril, Mika’il, Malik, Harut i Marut.

Biljke spomenute u Kur’anu su: crni luk, smokva, gorušica, šipak, bosiljak, zeqqum (drvo u džehennemu), smreka, lotos, leća, krastavica, pšenica, palme, bijeli luk, metljika, trnje, tikve, grožđe, masline, banane.

U Kur’anu su spomenuta slijedeća zanimanja: kovač, stolar, tkač, pletač, ratarstvo, ronilaštvo, obrada plemenitih metala, moreplovstvo, kuhar, mesar, bojarstvo.

Dijelovi ljudskog tijela spomenuti Kur’anu: srce, ruka, stomak, jezik, oko, noga, čelo, leđa, koža, uho, glava, usta, vrat, lice, crijeva, peta, vršci prstiju, obraz, grlo, grudi, usne, stopalo, zub, bok, kosti, lakat.
Kur’an ima redoslijed sura po objavljivanju i po mushafu.

Tri su sure čiji je redoslijed isti i po objavi i po mushafu, a to su: Sad, Nuh i el-Infitar.

U Kur’anu samo dva ajeta sadrže sve harfove arapskog jezika. 154. ajet Alu Imran i 29. ajet sure el-Feth.
Sura el-Ikhlas je, zbog svog sadržaja, ravna trećini Kur’ana.

Sura el-Mudžadele je jedina sura u čijem se svakom ajetu spominje Allah.

Sura et-Tewbe je jedina sura na čijem početku nema bismille. 

Sura en-Neml je sura sa dvije bismille. Jednom na početku, i drugom u 30. ajetu.

Prvi koji je sakupio Kur’an je Ebu Bekr es-Siddik. 

Prvi koji je ljude sakupio na jedan kiraet Kur’ana je Othman b. Affan.

Jedina žena čije se ime spominje u Kur’anu je Merjem, majka Isa, a.s.

Jedini ashab čije se ime spominje u Kur’anu je Zejd b. Harithe.

Sure el-Beqareh i Alu Imran su u hadisu označene sa «Ez-Zahrawani».

Sura Jasin je srce Kur’ana.

Ukras Kur’ana je sura er-Rahman. Jedine sure koje počinju sa «O vjernici» su: el-Maideh, el-Mumtehineh i el-Hudžurat.

Jedino mjesto u Kur’anu gdje se Allah obraća direktno kafirima je 7. ajet sure et-Tahrim. («Ja ejjuhel-lezine keferu, la ta’tezirul jewme…»).

Riječima «el-Hamdu lillahi» počinje pet sura u Kur’anu, i to:
1. el-Fatiha – el-Hamdu lillahi arbbil alemin.

2. el-En’am – el-Hamdu lillahil-lezi khalekas-semawati wel erda…

3. el-Kehf – el-Hamdu lillahil-lezi enzele ala abdihil kitabe…

4. Sebe’ – el -Hamdulillahil-lezi lehu ma fis-semawati wel erdi…

5. Fatir – el-Hamdu lillahi fatiris-semawati wel erdi…

Riječima «el-Hamdu lillahi» zavrašava pet sura u Kur’anu, i to:
1. El-Isra –« We kul el-Hamdu lilahi..

2. En-Neml –«We kulil hamdu lillahi

3. Es-Saffat – «Wel hamdu lillahi rabbil alemin».

4. Ez-Zumer – «We kile el-hamdu lillahi rabbil alemin».

5. El-Džathije- «Fe lilahil hamdu rabbis-semawati we rabbil erdi».

Šest sura u Kur’anu počinje sa «tesbihom».

Kur’anskim kraticama počinje 19 sura.

Tri sure u Kur’anu se završavaju po svojim nazivima: Al-Mau’un, Al-Masad, An-Nas. 
Sure iz grupe Al-Hawamim su: Gafir (Mu’min), Fussilet, Aš-Šura, Az-Zukhruf, Ad-dukhan, Al-Džathijeh, Al-Ahqaf.

Riječ koja se nalazi tačno na sredini Kur’ana je «Firaq». «Haza firaqu bejni we bejnek» ! (Al-Kahf, 78. ajet). Po nekim drugim računanjima srednja riječ Kur’ana je «weljetelattaf», u 19. ajetu sure Al-Kahf.

Dva harfa, ha i dal u riječi «uhdithe» (70. ajet sure al-Kahf), nalaze se tačno na sredini Kur’ana.

Najjači ajet u Kur’anu je ajetul kursijj. On je 255. ajet sure el-Beqareh. Ima 50 riječi, 185 harfova i u njemu se spominje pet Allahovih lijepih imena: Allah, el-Hajj, el-Qajjum, el-Alijj i el-Azim. Ovih pet Allahovih imena sadrže 25 harfova.

Najveći broj spomenut u Kur’anu je: 100 hiljada.

(Preuzeto)

About Islam

Pogledaj takođe

Kur’an je ispred nauke

Nadnaravno čudo Mudžize (nadnaravna čuda) i jasni dokazi poslanstva Muhammeda, alejhi selam[1], mnogobrojni su, raznovrsni …